O ustanovi

Klinički bolnički centar Split je javna ustanova koja obavlja specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, bolničku djelatnost, znanstveno-istraživačku djelatnost iz područja medicinskih znanosti te organizira i pruža usluge za izvođenje nastave na Medicinskom fakultetu te višim i srednjim školama zdravstvenog usmjerenja.

Povijest Kliničkog bolničkog centra Split

Izgradnja bolnice u Splitu započeta je humanitarnom inicijativom građanina Ante Ergovca koji je 1784. g. oporučno ostavio 1000 cekina u svrhu izgradnje bolnice za zbrinjavanje siromašnog sloja stanovništva. Bolnica je izgrađena unutar bastiona Corner te je u početku nosila ime Sv. Lazara, zaštitnika gubavaca, a kasnije je dobila ime Civilna bolnica. Imala je tlocrt u obliku potkove te se sastojala od istočnog, sjevernog i zapadnog krila koje se prostiralo oko dvorišta usred kojega je bio bunar. Sobe su bile međusobno povezane prema koncepciji cikličnog kretanja tim koridornim prostorom, no istodobno je gotovo svaka imala izlaz prema dvorištu i barem jedan prozor.

Bolnica je primala bolesnike po prioritetu: siromašne građane, potom varošane, pa one iz pokrajine - na teret svojih općina, potom iz Venecijanske Republike i na kraju strance koji bi se zatekli u gradu. Nije primala neizlječive bolesnike, osim onih s tuberkulozom ili vodenom bolesti, no zadržavala je bolesnike na umoru. Osobe s prijenosnim bolestima držane su u izolaciji. U jednoj bolničkoj sobi ležalo je u pravilu 20 bolesnika, a u sobama s 40 bolesnika prostor je uglavnom bio podijeljen paravanskim zidom na dva dijela, u pokušaju stvaranja manje masivnog boravišta.

Tijekom svog postojanja bolnica se više puta proširivala i obnavljala, a 1939. g. započela je izgradnja na lokaciji na kojoj se bolnica i danas nalazi (Firule). Izgradnja je završena 1975. godine, kada su se na okupu našli svi bolnički odjeli u jednom kompleksu.

Opća bolnica Split postaje Klinički bolnički centar 03. lipnja 1986. g. Kada su joj 01. siječnja1993. g. pridružene “Splitske toplice” (fizikalna medicina, rehabilitacija i reumatologija), smještene u blizini izvora hipotermalne sumporne vode u središtu grada te bolnica "Križine" (nekada "Vojna bolnica"), Klinički bolnički centar Split postaje Klinička bolnica. Naziv Klinički bolnički centar Split dodijeljen joj je ponovno rješenjem Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi 29. kolovoza 2007. g.

Djelatnost i ustrojstvo Kliničkog bolničkog centra Split

Klinički bolnički centar Split je najveći bolnički centar u Dalmaciji koji zapošljava približno 3200 djelatnika. Središnja je zdravstvena ustanova županije Splitsko-dalmatinske i cijelog južnog područja Hrvatske, a nalazi se na trima lokacijama u Splitu: Firulama, Križinama te centru Grada. U ovoj ustanovi, kao regionalnoj bolnici, gravitira oko 1 000 000 državljana Republike Hrvatske te oko 500 000 stanovnika južnog dijela susjedne Bosne i Hercegovine, kao i 500 000 turista tijekom turističke sezone.

Centar ima 1500 akutnih i 30 kroničnih ugovorenih postelja te 24 operacijske dvorane. U sklopu bolnice djeluje 13 klinika, 5 kliničkih zavoda, te 8 odjela, uz Jedinicu za znanstveni rad. Za obavljanje ostalih poslova ustrojeno je ravnateljstvo i šest službi.

U Kliničkom bolničkom centru Split godišnje se hospitalizira preko 50 000 pacijenata koji ostvaruju više od 450 000 dana bolničkog liječenja, dok se u polikliničko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti godišnje prima preko 600 000 pacijenata kojima se pruža više od 2.500 000 usluga.

Vlasnik bolnice je Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sjedište je u Splitu, Spinčićeva 1.
Osnovni opći akt je Statut, a drugi akti su Pravilnik o radu, Pravilnik o plaćama, naknadama plaća i drugim materijalnim pravima djelatnika te Pravilnik o nazivima radnih mjesta u Kliničkom bolničkom centru.

Tijela upravljanja Kliničkog bolničkog centra su sanacijsko vijeće, sanacijski upravitelj, stručno vijeće, stručni kolegij te etičko povjerenstvo. Pored sanacijskog upravitelja, radna mjesta s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima su zamjenik sanacijskog upravitelja, pomoćnici sanacijskog upravitelja za ekonomsko-financijske poslove, opće, pravne i kadrovske poslove, za sestrinstvo-glavna sestra, za kvalitetu zdravstvene zaštite i nadzor, predstojnici klinika i kliničkih zavoda, voditelji odjela te glavne medicinske sestre, tehničari, inženjeri klinika, kliničkih zavoda ili odjela.