Projekt Hrvatske zaklade za znanost "Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM)" provodi Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu s partnerima. U sklopu projekta izrađuje se elektronički vjesnik s novostima iz medicine, kojeg prenosimo:
Novosti iz medicine, br. 15, 15. srpnja 2021.
Interleukin-1 inhibitor za liječenje rekurentnog perikarditisa
Rekurentni perikarditis bolest je koju karakterizira ponavljajuća upala perikarda. 15 do 30% pacijenata s akutnim perikarditisom ima ponovne upale perikarda unatoč liječenju. To je teško i kronično stanje koje značajno utječe na kvalitetu života. Utvrđeno je kako je jedan od čimbenika u nastanku rekurentnog perikarditisa upalni citokin interleukin-1 (IL-1). U ovom multi-centričnom, dvostruko slijepom, placebo-kontroliranom istraživanju procijenjen je učinak IL-1 inhibitora, rilonacepta, na učestalost pojave nove epizode perikarditisa. Rilonacept dovodi do manje učestolosti i bržeg povlačenja upale rekurentnog perikarditisa u usporedbi sa placebom.
Povezanost gubitka zubi i kognitivnog propadanja i demencije: meta analiza
U ovu je meta-analizu uključeno 14 istraživanja sa ukupno 34,074 pacijenata. Pacijenti kojima nedostaju zubi imaju gotovo 1,5 puta veći rizik od razvoja kognitivnog propadanja i 1,28 puta veći rizik od razvoja demencije. Rizik raste što je veći broj zuba koje su pacijenti izgubili. Iako razlog ovoj povezanosti nije sasvim jasan, pokazalo se da pravovremeno postavljanje i korištenje zubne proteze usporava razvoj demencije i kognitivnog propadanja.
Niske doze misoprostola danog na usta za poticanje poroda
Cilj ovog Cohraneovog sustavnog pregleda bio je ispitati učinkovitost i sigurnost peroralne primjene niskih doza misoprostola za poticanje poroda, s početnom dozom od <50 µg. Ukupno je uključeno 61 istraživanje sa 20,026 žena u kojima su niske doze misoprostola uspoređivane s placebom, vaginalno primijenjenim dinoprostonom, vaginalnim misoprostolom, oksitocinom, ili mehaničkim metodama. Rezultati ukazuju na to da je oralni misoprostol vjerojatno doveo do niže stope carskih rezova i više vaginalnih poroda od vaginalnoga dinoprostona, oksitocina i transcervikalnoga Foleyeva katetera, ali uz nešto duže trajanje poroda. U usporedbi s vaginalnim misoprostolom, oralni misoprostol izaziva niže stope hiperstimulacija s promjenama srčanoga ritma u beba. Potrebna su dodatna istraživanja, iako rezultati ovoga sustavnoga pregleda govore u prilog korištenju oralne naspram vaginalne primjene misoprostola te sugerira početnu dozu od 25 µg misoprostola ili manje kao učinkovitu i sigurnu. Više informacija možete pronaći ovdje.
Ujedinjeno Kraljevstvo odobrilo liječenje spinalne mišićne atrofije genskom terapijom za prvog pacijenta
Spinalna mišićna atrofija (SMA) skupina je autosomno recesivnih neuromišićnih poremećaja. Karakterizira je propadanje velikih motornih neurona; ovisno o dobi i kliničkoj slici na početku bolesti, dijeli se u 5 podtipova. Bolest uzrokuje mutacija gena SMN (engl. survival motor neuron) na 5. kromosomu, najčešće u obliku homozigotne delecije. Gen je zadužen za proizvodnju SMN proteina. Liječenje SMA cilja na taj protein, pa tako Spinraza potiče proizvodnju SMN proteina putem mRNA. Nova genska terapija, onasemnogen abeparvovek, Zolgensma, pomoću adenovirusa dostavlja u stanicu čitavi zapis SMN gena i kodira ga u stanice motornih neurona. Za razliku od Spinraze, koja se mora uzimati doživotno, Zolgensma je terapija koja se aplicira samo jednom. Cijena liječenja je nešto veća od 2 milijuna američkih dolara. U Ujedinjenom Kraljevstvu je odobreno liječenje Zolgensmom za prvog pacijenta, 10-mjesečnog dječaka koji ima SMA tip 1. Više o ovom liječenju na poveznici.
Treća doza mRNA cjepiva za Covid-19 za primatelje presađenih solidnih organa?
Prethodna su istraživanja pokazala da pacijenti sa presađenim solidnim organima mogu imati lošiji odgovor na dvije doze mRNA-cjepiva za Covid-19. Dva su nova istraživanja pokazala da postoji potencijalna korist od treće doze mRNA-cjepiva u takvih pacijenata, no još uvijek nema dovoljno dokaza o sigurnosti i nuspojavama. Zbog toga se u ovom trenutku ne preporučuje rutinsko docjepljivanje trećom dozom za pacijente sa presađenim organima. Više o ovome na poveznici 1 i 2.
Ova objava rezultat je aktivnosti projekta Hrvatske zaklade za znanost, Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM) u suradnji s KBC-om Split. Više o projektu možete pronaći na ovoj poveznici. Možete nam se javiti s idejama na ibz@mefst.hr.