Profesionalizam u zdravstvu: Novosti iz medicine #49
Objavljeno: -
Kategorija:
Odjel za znastveni rad, Novosti

COVID-19 i rizici povezani sa zgrušavanjem

COVID-19 identificiran je kao rizični čimbenik za nastanak infarkta miokarda i moždanog udara. Kako bi se procijenio rizik nastanka dubokih venskih tromboza, plućne embolije i krvarenja nakon infekcije COVID-19 u Švedskoj je napravljeno kohortno istraživanje i prikaz niza slučajeva. Istraživanje je uključivalo 1.057.174 ispitanika koji su bili COVID-pozitivni u razdoblju od veljače 2020. do svibnja 2021. godine te 4.076.342 kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da rizik za razvoj duboke venske tromboze nakon COVID-19 infekcije značajno raste nakon 70 dana, za plućnu emboliju rizik raste nakon 110 dana, a za krvarenje 60 dana. Incidencija je bila najveća kod ispitanika s težom kliničkom slikom i onih koji su COVID-19 infekciju preboljeli u prvom valu u Švedskoj. Ovi rezultati ukazuju na to da je COVID-19 rizični čimbenik za razvoj duboke venske tromboze, plućne embolije i krvarenja te bi se trebali uzeti u obzir pri izradi preporuka o dijagnostičkim i profilaktičkim strategijama za tromboemboliju nakon COVID-19 infekcije. Više pročitajte na poveznici.

 

Genska terapija za liječenje hemofilija A

Hemofilija A nasljedna je bolest je u kojoj je smanjena sinteza faktora VII za zgrušavanje. U ovom otvorenom, multicentričnom istraživanju procijenjena je učinkovitost vektorske terapije - "Valoctocogene Roxaparvovec" (za prijenos gena za sintezu FVIII korišten je AAV5, engl. adeno-associated virus 5). Istraživanje je obuhvatilo 134 ispitanika s teškim oblikom bolesti koji su dobili vektorski virus i koji su praćeni tijekom godinu dana. Unatoč nuspojavama (svi su ispitanici imali barem jednu nuspojavu liječenja, najčešće porast jetrenih enzima), ovakvo je liječenje značajno povećalo koncentraciju faktora VIII u krvi, kao i krvarenje ili profilaktičnim liječenjem koncentratom FVIII. Više o ovom istraživanju pročitajte na poveznici.

 

Učinak posta (intermitentnog gladovanja) na gubitak tjelesne mase

Načini prehrane koji uključuju periode posta (engl. intermittent fasting) postali su popularni zadnjih nekoliko godina. Istraživanja su ukazala na potencijalne koristi takvog načina prehrane (u usporedbi s uobičajenim učincima kalorijski restriktivne dijete). U ovom randomiziranom kontroliranom ispitivanju koje je uključivalo pretile osobe, polovica je ispitanika bila podvrgnuta kalorijski restriktivnoj dijeti, a druga polovica je uz kalorijska ograničenja poštovala i periode posta (uz period hranjenja od 8 do 16 sati). Rezultati su pokazali da nije bilo razlike između skupina u gubitku tjelesne mase, opsega struka, udjela tjelesne masti, indeksa tjelesne mase i krvnog tlaka. Više pročitajte na poveznici.

 

Vareniklin za liječenje ovisnosti o kanabisu

Unatoč porastu uporabe kanabisa i posljedičnog razvoja poremećaja ovisnosti povezanih s njime, još uvijek nije jasno utvrđen optimalan farmakološki pristup. Vareniklin, parcijalni agonist acetilkolinskih receptora koji su povezani sa sustavom nagrade u mozgu, do sad se koristio u liječenju ovisnosti o nikotinu. U ovom randomiziranom kontroliranom ispitivanju polovica ispitanika je uz uobičajenu motivacijsku terapiju uzimala vareniklin, dok je kontrolna skupina izložena samo motivacijskoj terapiji. Obje skupine ispitanika prijavile su smanjenu konzumaciju kanabisa, a u skupini koja je koristila vareniklin dulje su apstinirali, i koncentracija kanabinoida u urinu je bila manja u usporedbi s kontrolnom skupinom.

 

Ove Novosti dio su aktivnosti projekta Hrvatske zaklade za znanost, Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM). Više o projektu možete pronaći na ovoj poveznici.

Više o timu koji oblikuje Novosti ovdje. Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.