Profesionalizam u zdravstvu: Novosti iz medicine #17

Projekt Hrvatske zaklade za znanost "Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM)" provodi Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu s partnerima. U sklopu projekta izrađuje se elektronički vjesnik s novostima iz medicine, kojeg prenosimo:

 

Novosti iz medicine, br. 17, 29. srpnja 2021.

 

Kirurško zatvaranje aurikule lijeve pretklijetke za sprječavanje ugrušaka

Aurikula lijeve pretklijetke glavni je izvor tromboembolizma u pacijenata s atrijskom fibrilacijom (AF). Kirurško zatvaranje aurikule se često radi u pacijenata sa AF koji se podvrgnu kardiokirurškim operacijama, no do sada nije bilo jasnih dokaza koji bi podupirali takvu praksu. Istraživanje objavljeno u New England Journal of Medicine uključilo je gotovo 4,800 pacijenata sa AF i rezultatom CHA2DS2-VASc od 2 i više, koji su bili na kardiokirurškim operacijama zbog drugih indikacija. Jednoj su skupini pacijenata napravili kirurško zatvaranje aurikule lijeve pretklijetke, dok drugoj skupini nisu. Većina je pacijenata nastavila s uzimanjem oralnih antikoagulansa nakon operacije. Nakon 4 godine praćenja, slučajevi moždanog udara i sustavnog tromboembolizma bili su za trećinu rjeđi u skupini kojoj su napravili kirurško zatvaranje aurikule lijeve pretklijetke. Taj se postupak sada preporuča raditi rutinski u svih pacijenata koji se podvrgavaju kardiokirurškim operacijama, a imaju AF i CHA2DS2-VASc 2 ili više (preporuka 1B, GRADE).

 

Agonisti dopamina za prevenciju sindroma hiperstimulacije jajnika: Cochraneov sustavni pregled

Postupak in vitro oplodnje (engl. in vitro fertilisation, IVF) ili intracitoplazmatskog injiciranja spermija (engl. intracytoplasmic sperm injection, ICSI) oblici su poticanja plodnosti. Za provođenje ovih postupaka, jajnici se stimuliraju hormonima kako bi proizvodili više jajnih stanica. Sindrom hiperstimulacije jajnika (engl. ovarian hyperstimulation syndrome, OHSS) je komplikacija stimulacije jajnika u IVF ili ICSI postupku uslijed koje se razvija previše jajnih stanica. Jajnici nabreknu i tekućina istječe u 'treći prostor', što može dovesti do venske tromboembolije i smanjene perfuzije organa. Čini se da agonisti dopamina smanjuju učestalost pojave srednje teškog ili teškog OHSS‐a u žena s visokim rizikom od OHSS‐a, u usporedbi s primjenom placeba. Smanjuju rizik i kad se daju u kombinaciji s drugim oblicima liječenja OHSS-a (albumin ili 'coasting', prekid terapije), naspram samog albumina ili 'coastinga'. Nisu sigurni učinci na ishode trudnoće. Više na poveznici.

 

Spektar Guillain-Barré sindroma povezan s bolešću COVID-19

Pregled 73 slučaja iz 52 znanstvene publikacije prikazao je mogućnost nastanka Guillain-Barréovog sindroma (GBS) nakon infekcije COVID-om. Većina pacijenata koja je imala GBS dobila ga je nakon infekcije COVID-om koja je najčešće uključivala respiratorne i/ili sustavne simptome, iako su opaženi slučajevi i nakon asimptomatske COVID-19 infekcije. Najčešće prezentacije klasičnog su senzomotornog tipa, kao i akutne upalne demijelinizirajuće polineuropatije, iako je bilo slučajeva i Miller-Fisherovog sindroma. Više od 70% pacijenata se dobro oporavilo, pogotovo nakon liječenja intravenskim imunoglobulinom. Lošiji ishodi su bili povezani sa starijom dobi pacijenta, što je u skladu s prethodnim saznanjima i o COVID-u i o GBS-u. Ovo istraživanje obuhvaća većinom zasebne prikaze slučajeva ili serije slučajeva, te se zaključci još uvijek trebaju tumačiti s oprezom dok više informacija ne postane dostupno. Više na poveznici.

 

Ruksolitinib za kroničnu GVHD koja ne odgovara na liječenje kortikosteroidima

Graft-versus-host disease (GVHD) odnosno bolest presatka protiv primatelja, najznačajnija je kasna komplikacija alogene transplantacije matičnih stanica. Takva bolest u 50% pacijenata može postati otporna na liječenje kortikosteroidima ili ovisna o njima. U ovom otvorenom, randomiziranom kontroliranom kliničkom istraživanju faze 3, ispitivao se učinak ruksolitiniba, inhibitora Janus-kinaze, na GHVD koja više ne odgovara ili je ovisna o liječenju kortikosteroidima. U takvih je pacijenata liječenje ruksolitinibom dovelo do značajnog odgovora na terapiju i povećanja vremena preživljenja bez povratka bolesti, ali i do nuspojava kao što su trombocitopenija i anemija.

 

Ove Novosti dio su aktivnosti projekta Hrvatske zaklade za znanost, Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM). Više o projektu možete pronaći na ovoj poveznici.

Više o timu koji oblikuje Novosti ovdje. Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.

ZADNJE NOVOSTI