Profesionalizam u zdravstvu: Novosti iz medicine #116

Farmakogenomski paneli kao priručnik doziranju lijekova

Nuspojave lijekova i dalje predstavljaju značajan uzrok oboljenja i smrtnosti, no uloga farmakogenomskog testiranja u smanjenju nuspojava još uvijek nije jasna. Novo istraživanje nasumično je dodijelilo gotovo 7000 odraslih osoba koje su primale novi lijek u skupini s ili bez farmakogenomskog testiranja koje je uključivalo 50 varijanti u 12 gena povezanih s metabolizmom lijekova. U preko 90 posto sudionika identificirana je barem jedna značajna varijanta dok su mnogi ispitanici imali više od jedne značajne varijante. Tijekom 12 tjedana praćenja manje klinički relevantnih nuspojava dogodilo se u skupini koja je prošla testiranje (22% vs 29%; OR = 0.70, 95% CI: 0.61 – 0.79). Unatoč nekim metodološkim nedostacima, ovo istraživanje podržava uporabu farmakogenomskog testiranja u smanjenju učestalosti nuspojava. Više o preporuci na poveznici.

Liječenje pacijenata s subarahnoidalnim aneurizmatskim krvarenjem – smjernice Američkog društva za kardiologiju i Američkog društva za moždani udar

Subarahnoidalno aneurizmatsko krvarenje značajna je globalna prijetnja javnom zdravlju i teško oboljenje koje često završava smrću. Nove smjernice za liječenje ovog stanja nude preporuke temeljene na trenutnim dokazima za liječenje tih bolesnika. Preporuke predstavljaju pristup temeljen na dokazima za sprječavanje, dijagnosticiranje i praćenje pacijenata s aneurizmatskim subarahnoidalnim krvarenjem, s ciljem poboljšanja kvalitete skrbi i usklađivanja s interesima pacijenata, njihovih obitelji i skrbnika. Mnoge preporuke iz prethodnih smjernica ažurirane su novim dokazima, a nove preporuke su stvorene uz podršku objavljenih podataka. Više o smjernicama na poveznici.

Dekolonizacija bakterija za prevenciju radijacijskog dermatitisa – randomizirano kliničko ispitivanje

Ovo istraživanje bilo je usmjereno na sprečavanje akutnog radijacijskog dermatitisa (ARD) proučavajući učinkovitost bakterijske dekolonizacije (BD) u smanjenju težine ARD-a u usporedbi s standardnom njegom. Istraživanje je provedeno u razdoblju od lipnja 2019. do kolovoza 2021. godine te je obuhvatilo pacijente s rakom dojke ili glave i vrata koji su primali radioterapiju u svrhu izlječenja. Intervencija je uključivala primjenu mupirocin masti za nos dva puta dnevno te klorheksidin otopine aplicirane na cijelo tijelo jednom dnevno tijekom 5 dana prije radioterapije, ponovljeno svaka 2 tjedna tijekom radioterapije. Primarni cilj bio je smanjiti razvoj ARD-a stupnja 2 ili više, a rezultati su pokazali značajno smanjenje ARD-a kod pacijenata s rakom dojke koji su primijenili BD u usporedbi sa standardnom njegom. Od 77 pacijenata s rakom (75 s rakom dojke i 2 s rakom glave i vrata) koji su završili radioterapiju, samo je jedan pacijent od 39 tretiranih BD-om doživio nuspojavu (svrbež). Ovi rezultati sugeriraju da je BD učinkovit za prevenciju ARD-a, posebno kod pacijenata s rakom dojke. Više o istraživanju na poveznici.

Opioidi nemaju učinka u liječenju akutne boli u donjem dijelu leđa

Opioidni analgetici često se koriste za liječenje akutne boli u donjem dijelu leđa unatoč ograničenim dokazima koji ih podržavaju. U randomiziranom ispitivanju na 347 odraslih osoba koje su se obratile hitnoj službi ili ambulanti primarne zdravstvene zaštite zbog akutne, nespecifične boli u donjem dijelu leđa, oksikodon (do 20 mg dnevno tijekom šest tjedana) nije bio učinkovitiji za ublažavanje boli ili poboljšanje funkcionalnosti od placeba. Navedeni  rezultati podržavaju preporuku protiv rutinske uporabe opioida za akutnu bol u donjem dijelu leđa, s obzirom na nedostatak koristi i potencijal za zloupotrebom. Više o istraživanju na poveznici.

Ove Novosti dio su aktivnosti projekta Hrvatske zaklade za znanost, Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM). Više o projektu možete pronaći na ovoj poveznici.

Više o timu koji oblikuje Novosti ovdje. Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.

ZADNJE NOVOSTI