Profesionalizam u zdravstvu: Novosti iz medicine #126

Komplikacije biopsije prostate u transrektalnom i transperinealnom pristupu

O prednostima transrektalne u odnosu na transperinealnu biopsiju prostate još uvijek se vode rasprave. U prvom kliničkom istraživanju koje je uspoređivalo ove postupke u više od 760 pacijenata koji su bili podvrgnuti biopsiji u ordinacijskom okruženju, dva su pristupa imala slične stope i infektivnih (2.6% vs 2.7%) i neinfektivnih (1.7% vs 2.2%) komplikacija. Navedeni rezultati sugeriraju da se oba pristupa mogu izvesti uz mali rizik od komplikacija. Antibiotska profilaksa je dana svim pacijentima prije transrektalne biopsije, ali je izostavljena kod većine pacijenata koji su bili podvrgnuti transperinealnoj biopsiji. Više o preporukama na poveznici.

Rizik od pojave autoimunih bolesti nakon kirurškog izliječenja Cushingove bolesti

U bolesnika s tumorom hipofize koji luči kortikotropin (ACTH) (Cushingova bolest), transsfenoidalni kirurški zahvat s adenomektomijom osigurava visoku stopu početnog izlječenja. Kirurško liječenje Cushingove bolesti poboljšava skeletno i kardiometaboličko zdravlje, ali također može pridonijeti povećanom riziku od autoimunih poremećaja. U retrospektivnoj studiji pretežno odraslih žena (prosječne dobi približno 44 godine) s adenomom hipofize koje su bile podvrgnute uspješnom kirurškom liječenju, bolesnice s Cushingovom bolešću (n = 194) imale su veću stopu novonastalih autoimunih bolesti nakon operacije u usporedbi s bolesnicama s nefunkcionalnim adenomom (n = 92; kumulativna trogodišnja incidencija 10.4% vs 1.6%). Autoimuna bolest štitnjače bila je najčešća autoimuna bolest, a obiteljska povijest autoimunih bolesti bila je povezana s većim rizikom od razvoja autoimunog poremećaja. Ovi nalazi govore u prilog potrebi dugotrajnog praćenja bolesnika s Cushingovom bolešću, čak i nakon kirurškog izliječenja. Više o istraživanju na poveznici.

Izbor antikoagulansa za perkutanu koronarnu intervenciju kod pacijenata s infarktom miokarda bez ST elevacije

U bolesnika s infarktom miokarda bez ST-elevacije (NSTEMI) koji će biti podvrgnuti perkutanoj koronarnoj intervenciji (PCI), ostaje neizvjestan optimalni lijek za intraproceduralnu antikoagulaciju. U nedavnoj metaanalizi koja je uključila više od 12 000 pacijenata s NSTEMI koji su bili podvrgnuti PCI, heparin i bivalirudin imali su slične stope 30-dnevnog mortaliteta, ponavljajućeg infarkta miokarda i tromboze stenta. Stopa velikih krvarenja bila je niža s bivalirudinom, ali klinički značaj ovog nalaza nije jasan; većina bolesnika u analizi podvrgnuta je femoralnom arterijskom pristupu, dok većina bolesnika u suvremenoj praksi biva podvrgnuta radijalnom arterijskom pristupu, čime se smanjuje rizik od krvarenja neovisno o antikoagulansu korištenom za PCI. Shodno tome, u bolesnika s NSTEMI koji će biti podvrgnuti PCI, predlaže se intraproceduralna antikoagulacija s nefrakcioniranim heparinom ili bivalirudinom. Više o istraživanju na poveznici.

Uloga medijske pismenosti u upravljanju infodemijom

Pojam "infodemija" odnosi se na širenje kako točnih, tako i netočnih informacija, što predstavlja izazov u prepoznavanju pouzdanih izvora. Među strategijama za ublažavanje utjecaja infodemije ističe se značajna i učinkovita uloga medijske pismenosti. U nedavno objavljenom sustavnom pregledu znanstvenici su uključili studije koje istražuju utjecaj medijske i zdravstvene pismenosti na prihvaćanje zdravstvenih ponašanja. Rezultati su pokazali da su infodemične informacije o zdravlju posljedica nedostatka medijskog znanja korisnika, nepovjerenja u sustave državnih službi, brze cirkulacije informacija putem medijskih poruka, slabosti rješenja koje nude pružatelji zdravstvene skrbi, nedostatka pažnje prema potrebama publike, vertikalnog upravljanja i neujednačenosti objavljenih poruka. Rezultati ovog istraživanja ističu važnost povećanja medijske pismenosti među općom populacijom kao prepoznate strategije za upravljanje infodemijom. Više o istraživanju na poveznici.

Ove Novosti dio su aktivnosti Centra za medicinu utemeljenu na dokazima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Više o Centru možete pronaći na ovoj poveznici.

Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.

ZADNJE NOVOSTI