Klomifen i letrozol za indukciju ovulacije kod osoba s policističnim sindromom jajnika (PCOS)
Sindrom policističnih jajnika (PCOS) čest je uzrok neplodnosti zbog izostanka ovulacije kod žena. Kako bi se potaknula ovulacija, često se koristi letrozol iako nije službeno odobren od strane Europske agencije za lijekove. Glavni razlog je postojanje mogućeg teratogenog učinka letrozola na fetus. Autori ovog sustavnog pregleda analizirali su randomizirana klinička ispitivanja kako bi usporedili uporabu letrozola s klomifenom, koji se također koristi za indukciju ovulacije. 26 ispitivanja na 4168 ispitanika pokazala su da je vjerojatnost ovulacije veća u ciklusima gdje je korišten letrozol nego kada je korišten klomifen. Također, postoji veća vjerojatnost uspješnog poroda u skupini s letrozolom. Svejedno, kvaliteta dokaza tih istraživanja smatra se niskom, a autori upozoravaju da, iako su rezultati obećavajući, liječnici koji preporučuju pacijentima letrozol moraju biti transparentni oko nedostatka podataka o mogućim teratogenim učincima. Više pročitajte na poveznici.
Povezanost sindroma dugog COVID-a s reaktivacijom Epstein-Barr virusa
Poznato je da više od 90% svjetske populacije ima latentnu prisutnost Epstein-Barr virusa (EBV), a u prisutnosti stresogena može doći do reaktivacije EBV-a. Retrospektivno istraživanje na pacijentima sa simptomima dugog COVID-a imalo je za cilj istražiti jesu li ti simptomi povezani s reaktivacijom EBV-a, s obzirom da je prethodno već poznata poveznica COVID-a i reaktivacije EBV-a. Pokazalo se da je više od 60% ispitanika u skupini s dugim COVID-om imalo protutijela na EBV u usporedbi s 10% u kontrolnoj skupini. Autori ističu da, iako su im nalazi preliminarni, treba poticati istraživanja o povezanosti COVID-a i reaktivacije latentnih virusa poput EBV-a te da bi se pri obradi dugog COVID-a moglo uzeti u obzir i vađenje titra antitijela na EBV kako bi se utvrdilo je li došlo do reaktivacije. Više na poveznici.
Farmakološke i nefarmakološke intervencije za sprječavanje delirija kod kritično oboljelih pacijenata
Delirij je jako čest sindrom u kritično bolesnih pacijenata te je karakteriziran akutnim promjenama mentalnog stanja i poremećajem pozornosti, neorganiziranim tijekom misli i promijenjenom razinom svijesti koja nije posljedica nekog drugog stanja. Iako se može prevenirati i izliječiti, dolazi s nizom štetnih događaja poput prekomjerne smrtnosti, kognitivnim oštećenjima, poremećajima funkcije i povećanim troškovima skrbi. Sustavni pregled napravljen je u svrhu usporedbe učinka različitih lijekova u prevenciji nastanka delirija u kritično bolesnih pacijenata. Ukupno 80 randomiziranih kontroliranih ispitivanja je uključeno u pregled te se pokazalo da su dexmedetomidin i strategije smanjenja sedacije uspješniji u smanjenju broja slučajeva delirija u usporedbi s placebom i benzodiazepinima. Više pročitajte na poveznici.
Vitamin C za sepsu u jedinici intenzivnog liječenja
Nekoliko istraživanja je provedeno o intravenskoj primjeni vitamina C odraslim osobama koje boluju od sepse te uzimaju vazokonstriktore u jedinici intenzivnog liječenja (JIL-u). Međutim, rezultati tih istraživanja nisu pokazali jasne rezultate u pogledu rizika smrti i poremećaja rada organa. Randomizirano kontrolirano ispitivanje je napravljeno kako bi se bolje odgovorilo na ta pitanja. Ukupno 872 ispitanika je nasumično raspoređeno u skupine koje su intravenski primale 50 mg/kg vitamina C ili placebo svakih 6 sati kroz 96 sati. Primarni ishodi bili su smrtnost i poremećaj rada organa mjereni nakon 28 dana. Ispitivanje je pokazalo da su odrasle osobe koje su uz vazokonstriktore u jedinici intenzivnog liječenja primale i vitamin C imale veći rizik od smrti i poremećaja rada organa nego one osobe koje su primale placebo. Više o istraživanju pročitajte na poveznici.
Ove Novosti dio su aktivnosti projekta Hrvatske zaklade za znanost, Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM). Više o projektu možete pronaći na ovoj poveznici.
Više o timu koji oblikuje Novosti ovdje. Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.