Transkripcijsko profiliranje astme kod djece i adolescenata
Astma s početkom u djetinjstvu tradicionalno se smatra bolešću posredovanom alergijskim procesima, koji su obično obilježeni hipereozinofilijom i povišenim razinama interleukina 4, 5 i 13. Međutim, nova presječna analiza transkripcijskih profila nosnog epitela iz tri istraživanja, provedena na pretežno afroameričkoj i portorikanskoj populaciji mladih s astmom (u dobi od 6 do 20 godina), otkrila je da gotovo 75% ispitanika nije imalo alergijski (tip 2) genski potpis. Umjesto toga, transkripcijski profili ovih pacijenata ukazivali su na upalu posredovanu Th17-stanicama ili na treći endotip koji nije uključivao ni tip 2 ni Th17-odgovorne gene. Ovi nalazi mogu objasniti zašto dječja astma često ne reagira na terapije usmjerene na imunološke odgovore tipa 2 te sugeriraju da bi mnogi pacijenti mogli imati koristi od tretmana usmjerenih na druge upalne putove. Više na poveznici.
Promjene u očekivanom životnom vijeku u europskim zemljama od 1990. do 2021. godine
Očekivano trajanje života u Europi značajno se mijenjalo tijekom posljednjih desetljeća te je provedeno istraživanje kako bi se analizirali ključni uzroci i čimbenici rizika koji su utjecali na te promjene. Korišteni su podaci iz Studije globalnog opterećenja bolestima 2021. kako bi se istražili trendovi u 20 europskih zemalja kroz tri razdoblja: razdoblje stalnog rasta životnog vijeka (1990.–2011.), usporavanje napretka (2011.–2019.) i pandemijsko razdoblje (2019.–2021.). Smanjenje smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti i neoplazmi pridonijelo je poboljšanju životnog vijeka do 2011. godine, no nakon toga napredak je usporen, djelomično zbog rasta pretilosti, visokog krvnog tlaka i prehrambenih rizika. Tijekom pandemije COVID-19, većina analiziranih zemalja doživjela je pad očekivanog životnog vijeka, dok su ga pojedine zemlje (poput Norveške i Švedske) uspjele održati. Nalazi upućuju na to da učinkovite javnozdravstvene politike mogu smanjiti smrtnost i povećati otpornost populacije na buduće zdravstvene izazove. Više na poveznici.
Sigurnost i učinkovitost antikoagulacijske terapije kod starijih osoba s atrijskom fibrilacijom
Atrijska fibrilacija značajno povećava rizik od moždanog udara i drugih tromboembolijskih komplikacija, a antikoagulacijska terapija ključna je u prevenciji tih ishoda, posebno kod starijih osoba. Provedeno je istraživanje s ciljem procjene sigurnosti i učinkovitosti antikoagulacijske terapije kod osoba starijih od 75 godina, uspoređujući razdoblja u kojima su primali terapiju i ona kada nisu bili na liječenju. Korištenjem podataka iz britanske baze Clinical Practice Research Datalink (CPRD) iz razdoblja 2013.–2017., analizirani su pacijenti koji su započeli terapiju oralnim antikoagulansima (varfarinom ili direktnim oralnim antikoagulansima – DOAC). Retrospektivnom kohortnom analizom procjenjivani su ishodi poput moždanog udara, infarkta miokarda, velikih krvarenja i smrtnosti. Osobe koje su prekinule terapiju imale su značajno veći rizik od moždanog udara, infarkta miokarda i smrtnosti u usporedbi s onima koji su kontinuirano primali antikoagulante. Među analiziranim lijekovima, apiksaban se povezao s manjim rizikom od krvarenja u odnosu na varfarin, dok je rivaroksaban imao viši rizik od velikih i nevelikih krvarenja. Nalazi istraživanja ističu važnost kontinuirane primjene antikoagulacijske terapije kod starijih osoba s atrijskom fibrilacijom, uz individualiziran pristup procjeni rizika i koristi terapije. Više na poveznici.
Utjecaj spolnih hormona na bolesti živčanog sustava
Spolni hormoni igraju važnu ulogu u funkcioniranju mozga i mogu utjecati na razvoj i tijek različitih neuroloških bolesti. Provedeno je istraživanje koje je analiziralo kako spolni hormoni moduliraju neurotransmisiju i oblikuju funkciju mozga u zdravim i patološkim stanjima. Hormonalne fluktuacije povezane s menstrualnim ciklusom, trudnoćom, menopauzom i primjenom kontracepcijskih sredstava mogu značajno utjecati na tijek različitih neuroloških bolesti, uključujući epilepsiju, Parkinsonovu bolest i akutnu intermitentnu porfiriju. Istraživanje se usmjerilo na mehanizme putem kojih spolni hormoni, izravno ili putem svojih metabolita neurosteroida, utječu na monoaminergičke, kolinergičke i peptidergičke neurotransmiterske sustave. Posebna pažnja posvećena je razlikama u prevalenciji i izraženosti neuroloških poremećaja između muškaraca i žena, pri čemu su hormonalne promjene identificirane kao ključni čimbenici u razvoju i progresiji određenih bolesti. Razmatrane su i potencijalne terapijske strategije temeljene na hormonalnim i antihormonalnim tretmanima, koje bi mogle imati kliničku primjenu u liječenju neuroloških bolesti osjetljivih na utjecaj spolnih hormona. Više na poveznici.
Novosti možete pročitati i na stranicama Odjela za znanstveni rad KBC Split.
Ove Novosti dio su aktivnosti Centra za medicinu utemeljenu na dokazima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Više o Centru možete pronaći na ovoj poveznici.
Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.