Elektronički sustavi upozorenja za sepsu
Sve veći broj bolnica automatski provodi probir pacijenata na znakove sepse, no učinkovitost ovog pristupa još uvijek nije jasna. U nedavnom randomiziranom ispitivanju, koje je ispitalo sustav elektroničkog medicinskog zapisa (EMR) za upozorenja o sepsi u pet bolnica i više od 60.000 pacijenata, prilagođena 90-dnevna smrtnost bila je niža kod pacijenata koji su bili elektronički praćeni (prilagođeni relativni rizik 0,85, 95% CI 0,77–0,93). Probir je smanjio primjenu vazopresorske terapije i pojavu novih multirezistentnih mikroorganizama, ali je istovremeno povećao potrebu za nadomjesnom bubrežnom terapijom i učestalost infekcija ili kolonizacije Clostridioides difficile (točan klinički značaj nije poznat). Automatska EMR upozorenja za sepsu mogu utjecati na ponašanje zdravstvenih djelatnika i ishode pacijenata, no daljnja istraživanja su potrebna kako bi se utvrdilo koji čimbenici trebaju biti uključeni u probir i kako najbolje obavijestiti liječnike o tim informacijama. Više na poveznici.
Usporedba sustava određivanja cijena i nadoknade troškova lijekova u jugoistočnoj Europi
Sustavi određivanja cijena i nadoknade troškova (P&R) lijekova u jugoistočnoj Europi (JIE) znatno zaostaju za zapadnoeuropskim praksama, a njihova učinkovitost i transparentnost rijetko su sustavno analizirane. Provedeno je istraživanje s ciljem usporedbe P&R procesa za patentno zaštićene lijekove u deset zemalja, uključujući pet članica Europske unije (Hrvatska, Slovenija, Mađarska, Rumunjska i Bugarska) te pet zemalja izvan EU-a (Albanija, Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina). Kombiniranim pristupom, koji je uključivao analizu literature, pravnih dokumenata i intervjue s nacionalnim stručnjacima, istraženi su ključni aspekti P&R sustava – od javnog financiranja i procjene nadoknade do postupaka nakon odobrenja nadoknade i regulacije cijena. Razmjena znanja među zemljama JIE istaknuta je kao prilika za poboljšanje pristupa skupim lijekovima. Uvođenje transparentnih i sustavnih okvira odlučivanja temeljenih na međunarodnim principima procjene zdravstvenih tehnologija moglo bi unaprijediti učinkovitost P&R sustava, pri čemu zemlje članice EU-a imaju prostora za optimizaciju procedura, dok bi zemlje izvan EU-a mogle značajno povećati dostupnost inovativnih terapija. Više na poveznici.
Upravljanje visokorizičnom akutnom plućnom embolijom
Visokorizična akutna plućna embolija (PE) zahtijeva hitnu intervenciju kako bi se stabilizirala hemodinamika i obnovila plućna perfuzija. Provedeno je istraživanje s ciljem usporedbe različitih terapijskih pristupa i njihove povezanosti sa smrtnošću u bolnici. Analizirani su podaci 991 pacijenta liječenog veno-arterijskom ekstrakorporalnom membranskom oksigenacijom (VA-ECMO), sistemskom trombolizom (SYS), kirurškom trombektomijom (ST) ili perkutanim kateterski usmjerenim liječenjem (PCDT). Smrtnost je bila najviša kod pacijenata liječenih samo VA-ECMO-om (57%), dok su metode recanalizacije bile povezane s nižom smrtnošću (48% za SYS, 34% za ST i 43% za PCDT). Kirurška trombektomija i kateterske tehnike pokazuju terapijski potencijal, ali su potrebne daljnja ispitivanja kako bi se optimizirali terapijski protokoli i poboljšali ishodi pacijenata s visokorizičnom PE. Više na poveznici.
Primjena velikih jezičnih modela (LLM) u predviđanju postoperativnih rizika
Precizno predviđanje postoperativnih komplikacija ključno je za unapređenje kirurške skrbi i smanjenje rizika za pacijente. Provedeno je istraživanje s ciljem procjene sposobnosti velikih jezičnih modela (LLMs) u analizi kliničkih bilješki radi predviđanja postoperativnih komplikacija. Analizirano je 84.875 preoperativnih bilješki prikupljenih od 2018. do 2021. godine u bolnici Barnes Jewish Hospital. Modeli su ocijenjeni prema njihovoj sposobnosti predviđanja šest postoperativnih rizika, uključujući smrtnost unutar 30 dana, duboku vensku trombozu, plućnu emboliju, upalu pluća, akutno oštećenje bubrega i delirij. Pretrenirani jezični modeli nadmašili su tradicionalne metode obrade teksta, s poboljšanjima u prediktivnoj točnosti koja su se kretala od 20,7% za delirij do 38,3% za smrtnost unutar 30 dana. Dodatno fino podešavanje modela kroz samonadzirano učenje i uključivanje oznaka dodatno je poboljšalo predikcijske performanse. Najbolji rezultati postignuti su s unificiranim temeljnim modelom koji je omogućio preciznije prepoznavanje pacijenata s visokim rizikom od postoperativnih komplikacija, čime bi se moglo doprinijeti boljoj perioperativnoj skrbi. Više na poveznici.
Novosti možete pročitati i na stranicama Odjela za znanstveni rad KBC Split.
Ove Novosti dio su aktivnosti Centra za medicinu utemeljenu na dokazima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Više o Centru možete pronaći na ovoj poveznici.
Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.