Nova klasifikacija za osobe s pretilošću
Indeks tjelesne mase (BMI) sve se više prepoznaje kao nedostatan alat za potpuno procjenjivanje zdravstvenog stanja povezanog s pretilošću. Skupina međunarodnih stručnjaka za pretilost predložila je nove strategije za bolje prepoznavanje osoba s povećanom tjelesnom masom i precizniju klasifikaciju pacijenata na temelju zdravstvenih posljedica povezanih s pretilošću. Jedna od ključnih promjena je uvođenje novih dijagnostičkih kategorija "pretkliničke" i "kliničke" pretilosti. Osobe s kliničkom pretilošću imaju objektivno izmijenjenu funkciju organa ili simptome povezane s prekomjernom tjelesnom masom, dok osobe s pretkliničkom pretilošću nemaju prepoznatljive zdravstvene posljedice viška kilograma. Ova nova klasifikacija mogla bi omogućiti bolje prepoznavanje onih koji bi imali najveću korist od intenzivnog liječenja. Pristup liječenju pretilosti i dalje se individualizira na temelju općeg zdravstvenog stanja i čimbenika rizika povezanih s bolestima povezanima s pretilošću. Više na poveznici.
Razvoj i validacija ljestvice za samoprocjenu modeliranja kod medicinskih sestara početnica
U procesu prilagodbe na kliničko okruženje, medicinske sestre početnice uče promatrajući iskusnije kolege, no ovaj način usvajanja znanja može biti otežan zbog dinamične radne okoline. Stoga je provedeno istraživanje kako bi se razvila ljestvica za samoprocjenu modeliranja koja pomaže medicinskim sestrama početnicama u učinkovitijem učenju kroz promatranje. Istraživanje je uključilo 337 medicinskih sestara početnica iz 103 bolnice u Japanu, koje su ispunile anonimne upitnike tijekom prvih mjeseci svog rada. Provedena je faktorska analiza kojom su identificirane četiri ključne komponente modeliranja: promatranje, imitacija, motivacija i istraživanje. Ljestvica je pokazala visoku pouzdanost (Cronbachov α = 0,930), a korelacija s postojećim alatima za mjerenje strategija učenja potvrdila je njenu valjanost. Razvijeni alat omogućava medicinskim sestrama početnicama objektivnu procjenu vlastitog napretka u učenju kroz promatranje, dok nadređenima pruža uvid u specifične potrebe za dodatnom podrškom u profesionalnom razvoju. Više na poveznici.
Nove smjernice o JAK inhibitorima za kronične upalne bolesti
Imunološki posredovane upalne bolesti (IMID) obuhvaćaju širok spektar stanja, uključujući reumatoidni artritis, psorijatični artritis, aksijalni spondiloartritis, upalne bolesti crijeva i dermatološke autoimune bolesti. Zbog njihove složene patofiziologije i varijabilne kliničke slike, odabir optimalnog liječenja predstavlja izazov. Međunarodni multidisciplinarni tim stručnjaka sastavio je obnovljene smjernice za primjenu inhibitora Janus kinaze (JAKi) u liječenju IMID-a. Na temelju dvaju sustavnih pregleda, analizirani su novi dokazi o indikacijama, doziranju, kombinacijama terapija, sigurnosnim aspektima, kontraindikacijama i protokolima za praćenje terapije. Također su razmotreni novi sigurnosni nalazi i komparacije JAK inhibitora s drugim terapijama, osobito u kontekstu rizika od kardiovaskularnih događaja i malignih bolesti. Ovaj novi konsenzus pruža praktične smjernice za kliničare s ciljem poboljšanja učinkovitosti i sigurnosti primjene JAK inhibitora u liječenju IMID-a.
ChatGPT usporediv s mladim liječnicima u pisanju medicinske dokumentacije
Umjetna inteligencija sve više nalazi primjenu u medicinskoj edukaciji i kliničkoj praksi, uključujući procese uzimanja anamneze i dokumentacije medicinskih podataka. Kako bi se ispitala učinkovitost velikih jezičnih modela (LLMs) u ovim zadacima, provedeno je istraživanje koje uspoređuje performanse ChatGPT-a s mlađim liječnicima tijekom strukturiranog kliničkog ispita (OSCE). U istraživanju su sudjelovali mlađi liječnici i ispitanici bez medicinske naobrazbe koji su koristili ChatGPT verzije 3.5 i 4.0 za uzimanje anamneze i izradu medicinske dokumentacije u simuliranim kliničkim scenarijima. Njihove su performanse ocijenili iskusni liječnici prema standardima OSCE-a. ChatGPT-4.0 postigao je ocjene usporedive s liječnicima u pisanju medicinske dokumentacije, dok su ljudski ispitanici bili bolji u komunikaciji s pacijentima i empatiji. Analiza je pokazala da bi AI alati mogli pružiti korisnu podršku u vođenju medicinske dokumentacije, ali da i dalje zahtijevaju nadzor i prilagodbu za kliničku praksu. Više na poveznici.
Novosti možete pročitati i na stranicama Odjela za znanstveni rad KBC Split.
Ove Novosti dio su aktivnosti Centra za medicinu utemeljenu na dokazima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Više o Centru možete pronaći na ovoj poveznici.
Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.