Funkcionalna i specifična imuna memorija na SARS-CoV-2 perzistira nakon blage infekcije COVID-om 19
Najinfektivniji pojedinci zaraženi virusom SARS-CoV-2 upravo su oni s blagom kliničkom slikom te se željelo doznati dolazi li kod takvih osoba do trajnog imunološkog pamćenja koje bi moglo doprinijeti ukupnoj imunosti. Ispitanici koji su se oporavili od blage COVID-19 infekcije praćeni su kroz vrijeme te se ustvrdilo da su razvili IgG protutijela specifična za SARS-CoV-2, kao i neutralizirajuće plazma stanice, te memorijske T i B stanice koje su bile prisutne barem 3 mjeseca. Podaci su pokazali da se broj IgG memorijskih B stanica također povećao kroz vrijeme. Specifične memorijske stanice pokazale su sposobnost moćne antiviralne funkcije i neutralizacije, na razini i T i B stanica. Podaci iz ovog istraživanja pokazuju da su pojedinci nakon blage infekcije sposobni stvoriti višeznačni imunološki odgovor. Više o ovom istraživanju pročitajte na poveznici.
Intervencije promjene životnog stila u liječenju gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB)
Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) pogađa oko 30% odraslog zapadnog stanovništva, a prevalencija te bolesti je u porastu. GERB je povezan s čimbenicima načina života poput pretilosti i pušenja koji utječu i na opće zdravlje. S druge strane, GERB nosi i razne štetne događaje te se često liječi jakim inhibitorima izlučivanja kiseline koji su povezani s dugoročnim nuspojavama. Kako bi se procijenila učinkovitost promjene životnog stila u liječenju GERB-a, napravljen je sustavni pregled 15 istraživanja i raznih smjernica. Rezultati su pokazali da simptomi GERB-a mogu biti smanjeni gubitkom težine i prestankom pušenja (kod pojedinaca koji su normalne tjelesne težine). Također je preporučeno podizanje razine glave pri spavanju, kao i izbjegavanje kasnonoćnih obroka. Naglašena je vrijednost preporuke tih izmjena u životnim navikama pacijenata (eng. lifestyle modifications), a ovaj sustavni pregled dokaza donosi novu vrijednost ovim preporukama.
Tiroidektomija s ili bez zračenja jodom za pacijente s karcinomom štitnjače niskog rizika: randomizirano kontrolirano istraživanje
Kod pacijenata s nisko-rizičnim diferenciranim karcinomom štitnjače koji su podvrgnuti tiroidektomiji, kontroverzna je primjena radioaktivnog joda (J-131) zbog nedostatka dokazanih koristi. U fazi 3 ispitivanja, napravljen je randomizirani kontrolirani pokus koji je uključivao 730 ispitanika s nisko-rizičnim diferenciranim karcinomom štitnjače koji su podvrgnuti tiroidektomiji. Ispitanici u intervencijskoj skupini su postoperativno bili izloženi radioaktivnom jodu (1,1 GBq) nakon injekcije rekombinantnog humanog tireotropina, dok kontrolna skupina nije bila izložena radioaktivnom jodu. Rezultati su pokazali da ne postoje razlike između dvije skupine kada se promatraju funkcionalni, strukturalni i biološki događaji nakon tri godine. Više na poveznici.
BRCA1 i BRCA2 genotipizacija: upute za kliničku praksu
Društvo za prediktivnu i personaliziranu medicinu Francuske formiralo je grupu stručnjaka koja je razvila smjernice za testiranje na BRCA mutacije (BRCA1 i BRCA2 genotipizaciju). Smjernice daju preporuke vezano za prepoznavanje pojedinaca kojima to testiranje može biti korisno, odnos rezultata testiranja i prikladnosti terapije PARP inhibitorima, kao i pregled metoda personaliziranja interpretacije rezultata u odnosu na stadij uznapredovalosti karcinoma. Cilj smjernica je standardizirati protokole vezane za BRCA testiranje. Između ostalog, prema smjernicama, testiranje na BRCA mutacije bi se trebalo ponuditi pacijentima koji imaju osobnu ili obiteljsku povijest velike vjerojatnosti za BRCA mutacije. Kod pacijenata s novodijagnosticiranim karcinomom dojke i koji imaju veliku vjerojatnost za BRCA mutacije, u obzir bi se trebalo uzeti testiranje BRCA zametnih linija. Testiranje na BRCA mutacije bi se trebalo ponuditi pacijentima s HER2 negativnim metastatskim karcinomom dojke s ciljem procjene potrebe za PARPi terapijom. O ovim i drugim smjernicama iz ovog članka pročitajte na poveznici.
Ove Novosti dio su aktivnosti projekta Hrvatske zaklade za znanost, Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM). Više o projektu možete pronaći na ovoj poveznici.
Više o timu koji oblikuje Novosti ovdje. Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.