Profesionalizam u zdravstvu: Novosti iz medicine #123

Visoke doze glukokortikoida nisu poželjne kod pacijenata s naglim senzorineuralnim gubitkom sluha

Terapija glukokortikoidima predstavlja početno liječenje za pacijente s naglim senzorineuralnim gubitkom sluha (SSNHL), ali optimalna doza nije jasno određena. U ispitivanju na 325 pacijenata sa SSNHL-om, pet dana visoke doze intravenskog prednizolona (250 mg/dan) ili visoke doze oralnog deksametazona (40 mg/dan) nije poboljšalo sluh više od niske doze oralnog prednizona (pet dana 60 mg/dan, nakon čega slijedi pet dana smanjenja doze), ali su se povećale nuspojave. Stoga, kod pacijenata sa SSNHL-om, preporuka je koristiti nisku dozu oralnih glukokortikoida. Više na poveznici.

Implicitna pristranost u zdravstvu

Implicitna pristranost uključuje nesvjesne asocijacije koje dovode do negativne procjene osobe na temelju nebitnih karakteristika poput rase ili spola. Proveden je sustavni pregled s ciljem sažimanja dokaza o implicitnoj pristranosti među zdravstvenim djelatnicima. Ukupno 42 istraživanja uključena su u pregled, od kojih je 17 koristilo mjere implicitnosti. Većina istraživanja je provedena u SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstvu i Kini. Dvadeset pet istraživanja koristilo je vinjete, a ispitanici su podijeljeni u skupine te je procijenjen utjecaj karakteristika pacijenta na dijagnoze, liječenje i stavove zdravstvenih djelatnika. Dvadeset sedam istraživanja gledalo je rasne i etničke pristranosti, a promatrane su i pristranosti povezane sa spolom, dobi i tjelesnom težinom. Trideset pet istraživanja pronašlo je dokaze implicitne pristranosti kod zdravstvenih djelatnika, a svi su pokazali značajnu pozitivnu povezanost između razine implicitne pristranosti i niže kvalitete zdravstvene skrbi. Ovi rezultati naglašavaju potrebu za suočavanjem zdravstvenih djelatnika s ulogom implicitnih pristranosti u nejednakosti u zdravstvenoj skrbi. Više na poveznici.

Povezanost između osobina ličnosti i odabira medicinske specijalizacije

Neravnoteža u strukturi tržišta rada medicinskih specijalista mogu izazvati probleme u pristupu zdravstvenoj skrbi, rezultirajući nižom kvalitetom i povećanim troškovima medicinske skrbi. Provedeno je istraživanje kako bi se istražila povezanost između osobina ličnosti i odabira medicinske specijalizacije. Uključeno je 358 studenata medicine s medicinskog fakulteta u Kini te su korišteni Edwardsov upitnik o osobnim preferencijama koji mjeri 15 osobina ličnosti i prilagođeni upitnik za određivanje faktora koji potencijalno mogu utjecati na odabir specijalizacije. Rezultati su pokazali da su studenti medicine najviše bodova postigli u Intracepciji (potreba za analiziranjem ponašanja i osjećaja drugih), dok su najniže bodove imali u Podložnosti (potreba za pridržavanjem običaja i podložnost autoritetima). Analiza je također otkrila razlike između studenata različitih specijalizacija u određenim osobinama ličnosti poput Izloženosti (potreba da budete u središtu pažnje u grupi), Autonomije (potreba za slobodom od odgovornosti i obveza), Intracepcije (potreba za analiziranjem ponašanja i osjećaja drugih), Potpore (potreba za primanjem podrške i pažnje od drugih) i Brižnosti (potreba da se pomogne drugima). Ovi nalazi mogu poslužiti kao smjernice u medicinskom obrazovanju ili oblikovanju javnih politika o upravljanju ljudskim resursima u zdravstvu. Više na poveznici.

Značajke graničnog poremećaja osobnosti i ponašanja za zadržavanje partnera: posrednička uloga sumnjičavosti i reaktivne ljubomore

Granični poremećaj ličnosti (GPO) je psihološki poremećaj koji se karakterizira nestabilnošću. Ova nestabilnost se manifestira u mnogim područjima kod osoba s GPO-om, uključujući njihova emocionalna iskustva, percepciju samih sebe i odnose s drugima. Provedena su dva istraživanja kako bi se istražio utjecaj sumnjičavosti i reaktivne ljubomore na povezanost između značajki GPO-a i ponašanja zadržavanja partnera. Prvo istraživanje (N = 406) pokazalo je pozitivnu neizravnu povezanost GPO-a i ponašanja osiguravanja koristi i nanošenja štete kroz sumnjičavost, ali ne kroz reaktivnu ljubomoru. Drugo istraživanje (N = 334, uzorak od 167 romantičnih parova) otkrilo je pozitivnu neizravnu povezanost GPO-a i ponašanja osiguravanja koristi i nanošenja štete kroz sumnjičavost kod muškaraca i žena. Osim toga, pozitivna povezanost između GPO-a i ponašanja osiguravanja koristi posredovana je reaktivnom ljubomorom kod žena, ali ne i kod muškaraca. Više na poveznici.

Ove Novosti dio su aktivnosti Centra za medicinu utemeljenu na dokazima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Više o Centru možete pronaći na ovoj poveznici.

Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.

ZADNJE NOVOSTI