Od 2003. godine, u Hrvatskoj se, uz Svjetski dan nepušenja (31. svibnja), obilježava i nacionalni dan nepušenja, a čiji je cilj podsjetiti javnost na važnost nepušenja jer se pušenje duhana smatra jednim od najznačajnijih čimbenika rizika za zdravlje. Hrvatski dan nepušenja obilježava se tradicionalno prvog dana Korizme, s obzirom na to da je Korizma specifično razdoblje u kojem velik broj ljudi u svoj život nastoji uvesti neku zdravu i korisnu naviku. Cilj je potaknuti pušače na prestanak pušenja tako da 24 sata ne zapale cigaretu, steknu uvid da to nije nemoguće i nastave s apstinencijom.
Ključni globalni trendovi
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od 8 milijuna ljudi u svijetu umre od posljedica aktivnog ili pasivnog pušenja, dok je više od 7 milijuna smrti povezano s izravnom uporabom duhana, a oko 1,3 milijuna smrtnih slučajeva povezano je s pasivnim pušenjem.
- Oko 95% umrlih od raka pluća bili su pušači.
- Prestanak pušenja smanjuje rizik za nastanak karcinoma pluća za 20-90% u usporedbi s pušačima
- Svjetski broj ljudi koji koriste duhan danas je približno 1.2 milijarde, što je pad s oko 1.38 milijardi u 2000. godini.
- Od 2010. do 2024. godine došlo je do 27 % relativnog smanjenja broja korisnika duhana globalno
- Muškarci čine više od 80 % svih pušača, a prevalencija među njima je sporo opadala (s oko 41.4 % 2010. na 32.5 % u 2024.).
- Europa ima jednu od najviših stopa pušenja u svijetu s oko 24.1 % odraslih korisnika duhana u 2024.
- Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje globalnu upotrebu e-cigareta na preko 100 milijuna ljudi koji sada koristi elektroničke cigarete (≈ 86 mil. odraslih + ≈ 15 mil. adolescenata).
Ključni trendovi vezani za pušenje u Hrvatskoj
- Gotovo 38 % odraslih građana puši cigarete, a udio pušača u dobi 25–34 godine prelazi 40 %, što Hrvatskoj daje jednu od najviših stopa u Europskoj uniji.
- Velika je zastupljenost e-cigareta među učenicima, oko 44 % ih je barem jednom probalo e-cigarete.
- Podaci iz međunarodnih istraživanja (ESPAD) pokazuju da je Hrvatska među zemljama s visokom prevalencijom svakodnevnog pušenja adolescenata u posljednjih 30 dana (~19 %), što je znatno iznad europskog prosjeka.
- Pušenje ostaje glavni ponašajni rizični faktor za bolesti srca, pluća i karcinome te predstavlja značajan teret za javno zdravstvo.
- Podaci pokazuju da mladi počinju pušiti već u dobi od 13–16 godina, što naglašava potrebu za ciljanim preventivnim intervencijama u školama i zajednicama.