Dobno uvjetovano povećanje gornje referentne granice za TSH
Iako sve veći broj istraživanja izvještava o dobno uvjetovanom povećanju gornje referentne granice za tireostimulirajući hormon (TSH), malo laboratorija koristi referentne vrijednosti specifične za dob kod odraslih. U nedavnom multicentričnom retrospektivnom istraživanju, koje je obuhvatilo 7,6 milijuna uzoraka TSH-a, utvrđeno je da gornja referentna granica za TSH počinje rasti od 50. godine kod žena i 60. godine kod muškaraca. Kod osoba u dobi od 70 do 80 godina, ta granica varirala je između 5,0 i 6,2 mU/L, ovisno o korištenom testu, dok su službeno prijavljene gornje granice bile u rasponu od 4,1 do 4,8 mU/L. Primjenom dobno prilagođenih normalnih vrijednosti za TSH smanjila bi se učestalost dijagnosticiranja subkliničke hipotireoze kod odraslih starijih od 50 do 60 godina. Stoga se preporučuje korištenje dobno specifičnih referentnih raspona za TSH. Više na poveznici.
Ograničena podrška pri porodu i iskustvo poroda
Emocionalna podrška tijekom poroda od davnina je ključna za smanjenje stresa i poboljšanje ishoda poroda, no medicinski model skrbi često zanemaruje ovu potrebu. Provedeno je istraživanje u kojem je analiziran utjecaj ograničenja pristupa podršci pri porodu tijekom pandemije COVID-19 na percipirani stres rodilja. U istraživanju je sudjelovalo 1.082 ispitanica iz SAD-a, a podaci su prikupljeni kroz online anketu prije i nakon poroda. Ispitanice koje su željele, ali nisu imale podršku partnera ili doule tijekom poroda, izvijestile su o značajno višim razinama stresa, neovisno o prisutnosti medicinskih komplikacija. Nedostatak bilo kakve emocionalne podrške, kao i osjećaj da je medicinsko osoblje bilo preopterećeno ili emocionalno nedostupno, dodatno su pridonijeli većem percipiranom stresu. Virtualna podrška nije uspjela zamijeniti fizičku prisutnost bliskih osoba. Ovi nalazi naglašavaju važnost kontinuirane emocionalne podrške pri porodu, čak i u uvjetima javnozdravstvenih kriza, kako bi se smanjio stres i poboljšali ishodi za majke i novorođenčad. Više na poveznici.
Bioakumulacija mikroplastike u ljudskom mozgu
Mikroplastika je sveprisutna u okolišu, a njezina prisutnost u ljudskim tkivima sve više izaziva zabrinutost zbog potencijalnih zdravstvenih učinaka. Provedeno je istraživanje kako bi se utvrdila akumulacija mikro- i nanoplastike (MNP) u različitim organima, uključujući jetru, bubrege i mozak, analizom uzoraka prikupljenih tijekom obdukcija između 2016. i 2024. godine. U mozgovima preminulih osoba pronađene su značajne količine mikroplastike, pri čemu je najdominantniji polimer bio polietilen. Količina plastike u mozgu bila je veća nego u jetri i bubrezima, a tijekom proteklih osam godina zabilježeno je povećanje koncentracije MNP-a u organima. Nadalje, kod osoba s dijagnosticiranom demencijom opažena je još veća akumulacija mikroplastike, s izraženim taloženjem u stijenkama krvnih žila i imunološkim stanicama. Ovi nalazi upućuju na potrebu daljnjih istraživanja kako bi se razumjeli mehanizmi unosa, nakupljanja i potencijalni zdravstveni učinci plastike u ljudskom mozgu. Više na poveznici.
Status vitamina D u trudnoći i njegova povezanost s rastom fetusa i ishodima trudnoće
Vitamin D ima važnu ulogu u trudnoći, no njegov utjecaj na rast fetusa i ishode trudnoće još nije u potpunosti razjašnjen. Provedeno je istraživanje na 351 prvorotkinji kako bi se ispitala povezanost razine 25-hidroksivitamina D (poznat kao 25(OH)D) u prvom i drugom tromjesečju s rastom fetusa i rizikom od komplikacija. Razine 25-hidroksivitamina D mjerene su tijekom prvog (6.–13. tjedan) i drugog tromjesečja (16.–21. tjedan), dok je rast fetusa praćen ultrazvučnim mjerenjima i antropometrijskim parametrima novorođenčadi pri rođenju. Također su procijenjeni rizici za prijevremeni porod i novorođenčad malu za gestacijsku dob.Niže razine vitamina D u prvom tromjesečju povezane su s usporenim rastom fetusa i povećanim rizikom od prijevremenog poroda, dok se kod trudnica s razinama 25(OH)D ispod 40 nmol/L rizik značajno povećava. U drugom tromjesečju nije pronađena jasna povezanost između razine vitamina D i fetalnog rasta. Nalazi sugeriraju da bi status vitamina D u ranoj trudnoći mogao igrati ključnu ulogu u zdravlju fetusa i trajnosti trudnoće, što naglašava potrebu za daljnjim istraživanjima o potencijalnim koristima suplementacije. Više na poveznici.
Novosti možete pročitati i na stranicama Odjela za znanstveni rad KBC Split.
Ove Novosti dio su aktivnosti Centra za medicinu utemeljenu na dokazima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Više o Centru možete pronaći na ovoj poveznici.
Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.