Profesionalizam u zdravstvu: Novosti iz medicine #107
Objavljeno: -
Kategorija:
Novosti

Isključivanje samo kravljeg mlijeka za eozinofilni ezofagitis

Tradicionalni način prehrane kod eozinofilnog ezofagitisa (EoE) uključuje istovremeno izbacivanje različitih vrsta hrane. No, ovaj pristup često nije praktičan i može dovesti do manjka važnih nutrijenata. U randomiziranom kontroliranom ispitivanju na 129 odraslih osoba s EoE, uspoređeno je izbacivanje isključivo mliječnih proizvoda (dijeta s izbacivanjem jedne namirnice, FED) s izbacivanjem šest različitih namirnica ili skupina namirnica (6FED). Nakon šest tjedana, rezultati su pokazali slične stope poboljšanja u histologiji. Slični su bili i rezultati poboljšanja u kvaliteti života i smanjenju broja eozinofila. Ovi rezultati potvrđuju i prethodna saznanja iz ispitivanja na djeci. Kod pacijenata s eozinofilnim ezofagitisom koji se odluče za dijetetski pristup liječenju, preporuka je da se izbaci kravlje mlijeko (u svim oblicima) i mliječni proizvodi koji mogu izazvati slične reakcije, umjesto istovremenog izbacivanja različitih vrsta hrane. Više na poveznici.

 

Dob pojave i ukupni rizik od mentalnih poremećaja

Informacije o učestalosti i vremenu nastanka mentalnih poremećaja tijekom života važne su za planiranje javnog zdravstva. Provedeno je presječno istraživanje koje je analiziralo odgovore 156.331 odraslih osoba iz 29 država na anketu mentalnog zdravlja u svijetu (World Mental Health) prikupljene od 2001. do 2022. godine. Prema rezultatima, do 75. godine, oko polovica populacije može očekivati razvoj jednog ili više od ukupno 13 istraživanih mentalnih poremećaja. Ovi poremećaji obično se javljaju u djetinjstvu, adolescenciji ili mladosti, s vrhuncem u dobi od 15 godina. Preporučuje se pravovremeno otkrivanje i liječenje tijekom ovih ključnih faza života. Najčešći poremećaji uključuju poremećaj upotrebe alkohola kod muškaraca te veliki depresivni poremećaj i specifičnu fobiju kod žena. Ovi nalazi naglašavaju potrebu za prilagođenim uslugama koje odgovaraju različitim fazama životnog ciklusa. Više na poveznici.

 

Umjetna inteligencija u dentalnoj medicini: prilike i izazovi

Umjetna inteligencija (AI) označava sposobnost strojeva da obavljaju ljudske zadatke. Strojno učenje (engl. machine learning, ML), podgrana AI-a, "uči" statističke uzorke iz postojećih podataka za predviđanje nepoznatih podataka. Duboko učenje (engl. deep learning), tehnika ML-a, koristi složene matematičke operacije za učenje na složenim podacima poput slika. Proveden je pregled literature te su opisane primjene AI-a u dentalnoj dijagnostici i liječenju, uključujući analizu slika, predviđanja, evidenciju i istraživanje. AI može optimizirati skrb, oslobađajući stomatološko osoblje od rutinskih zadataka, poboljšavajući zdravstvenu skrb uz niže troškove za širu populaciju, olakšavajući personaliziranu dentalnu medicinu. Unatoč potencijalu, primjene AI-a još uvijek nisu široko usvojene u dentalnoj praksi zbog ograničenosti podataka, nedostatka rigoroznosti u razvoju, te pitanja etike. Uvođenje AI-a u stomatologiju zahtijeva fokus na privatnost, prava, autonomiju, te kontinuiran ljudski nadzor i objašnjivost rješenja. Također, obrazovanje stomatologa trebalo bi uključivati i digitalnu pismenost.

 

Učinak kognitivne-bihevioralne terapije na stres i anksioznost majki djevojčica sa simptomima preuranjenog puberteta

Preuranjeni pubertet kod djevojčica povezan je s većim rizikom od stresa i anksioznosti kod majki. Provedeno je randomizirano kontrolirano ispitivanje koje je ispitalo utjecaj kognitivno-bihevioralne terapije (KBT) na doživljeni stres i anksioznost majki djevojčica sa simptomima preuranjenog puberteta. Ispitivanje je provedeno na 70 majki djevojčica s tim simptomima u Tabrizu, Iran, 2021. godine. Intervencijskoj skupini pružano je grupno savjetovanje kroz osam sesija jednom tjedno. Obe skupine dobile su informativnu knjižicu o pubertetu. Podaci su prikupljeni upitnicima o sociodemografskim karakteristikama, anksioznosti kao stanja i osobine ličnosti (STAI upitnik), ljestvicom percipiranog stresa (PSS) i upitnikom o kvaliteti života (SF-36). KBT je rezultirala značajno nižim razinama stresa i anksioznosti te poboljšanom kvalitetom života majki u usporedbi s kontrolnom skupinom. Potrebna su daljnja istraživanja za konačne zaključke. Više na poveznici.

 

Ove Novosti dio su aktivnosti projekta Hrvatske zaklade za znanost, Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM). Više o projektu možete pronaći na ovoj poveznici.

Više o timu koji oblikuje Novosti ovdje. Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.