Profesionalizam u zdravstvu: Novosti iz medicine #115
Objavljeno: -
Kategorija:
Novosti

Avulzijski prijelomi kuka i zdjelice kod djece

Avulzijski prijelomi kuka i zdjelice nastaju kada snažan mišić ili tetiva povuče maleni komadić kosti s mjesta na kojem su čvrsto pričvršćeni. Ovi prijelomi često proizlaze iz ozljeda koje izazivaju velik stres na mišiće ili tetive, posebno kod djece i adolescenata čije kosti još uvijek rastu. Postoji ograničen broj opsežnih istraživanja o avulzijskim prijelomima zdjelice kod djece. Retrospektivno istraživanje na više od 700 djece s avulzijskim prijelomima zdjelice ili kuka iz jedne tercijarne bolnice izvijestilo je da je prosječna dob pacijenata bila malo više od 14 godina, pri čemu je gotovo 80 posto prijeloma zabilježeno kod muškaraca. Najčešće pogođeni dijelovi zdjelice u ovim prijelomima bili su prednji-gornji i donji dio ilijačnih grebena te tuberozitet kosti bedra, što je činilo preko 80 posto prijeloma. Većina ozljeda dogodila se tijekom trčanja ili udarca tijekom sportskih aktivnosti, najčešće nogometa. Značajan porast incidencije avulzijskih prijeloma zabilježen je u razdoblju od 2005. do 2020. godine. Više na poveznici.

Ozljede kralježnice – smjernice najbolje prakse

Prometne ozljede i slučajni padovi vodeći su uzroci ozljeda kralježnice. Stariji odrasli su osjetljiviji na ozljede kralježnice zbog povećanog rizika od padova male brzine i prisutnosti artritičnih i osteoporotičnih stanja u pozadini. Američko kirurško društvo objavilo je nedavno smjernice o njezi pacijenata s ozljedom kralježnice. Smjernice uključuju brigu o pacijentu prije dolaska u bolnicu, ali i aspekte mobilizacije te slikovne dijagnostike i kliničkog pregleda pacijenta. Primjerice, rendgenski snimci vratne i torakolumbalne kralježnice nisu preporučljivi u početnom probiru za spinalne ozljede zbog njihove niske osjetljivosti te je magnetska rezonanca (MRI) trenutno jedina metoda za procjenu unutarnje strukture kralježnice. Upotreba metilprednizolona unutar 8 sati nakon spinalne ozljede ne može se definitivno preporučiti. Nijedan drugi potencijalni terapijski agens još uvijek nije pokazao učinkovitost za oporavak motorike i neurozaštitu. Više detalja o smjernicama pročitajte na poveznici.

Čimbenici koji utječu na manjak medicinskih sestara u bolnicama

Medicinske sestre čine ključnu radnu snagu i najveću stručnu skupinu unutar zdravstvenog sustava. Jedan od glavnih izazova s kojima se suočavamo danas je manjak medicinskih sestara, što ozbiljno ugrožava kvalitetu zdravstvenih usluga, otežava unapređenje dobrobiti globalne populacije i ostvarivanje univerzalne zdravstvene pokrivenosti. Proveden je sustavni pregled s ciljem utvrđivanja čimbenika koji utječu na manjak radne snage medicinskih sestara i njihov utjecaj na same medicinske sestre. Identificirane su četiri teme kao čimbenici koji utječu na manjak radne snage medicinskih sestara, uključujući barijere politike i planiranja, prepreke u obuci i upisu, čimbenike koji uzrokuju fluktuaciju medicinskog osoblja te stres i sagorijevanje medicinskih sestara. Manjak radne snage medicinskih sestara globalni je izazov koji proizlazi iz višestrukih uzroka, uključujući individualne, obrazovne, organizacijske, upravljačke i političke čimbenike.

Povezanost između zadovoljstva brakom i samoučinkovitosti i trajanja dojenja

Dojenje predstavlja ključnu komponentu održivih strategija razvoja, pružajući najkvalitetniju prehranu koja potiče zdrav rast i razvoj tijekom prvih 1.000 dana života. Očuvanje učinkovitosti dojenja tijekom dužeg razdoblja ima presudan utjecaj jer kontinuirano pruža djetetu optimalnu prehranu, jača njegov imunološki sustav te postavlja čvrste temelje za zdrav životni put. Na temelju provedenog sustavnog pregleda s meta-analizom, koji je obuhvatio 13 istraživanja s 5.843 sudionika, utvrđena je pozitivna povezanost između zadovoljstva brakom i samoučinkovitosti dojenja. Unatoč tomu, istraživanje nije pronašlo takvu povezanost u kontekstu trajanja dojenja. Ovi rezultati ukazuju na važnost podrške bračnih odnosa i samoučinkovitosti u poticanju dojenja, istovremeno naglašavajući potrebu za daljnjim istraživanjem kako bi se bolje razumjeli faktori trajanja dojenja u kontekstu zadovoljstva bračnih odnosa. Više na poveznici.

Ove Novosti dio su aktivnosti projekta Hrvatske zaklade za znanost, Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM). Više o projektu možete pronaći na ovoj poveznici.

Više o timu koji oblikuje Novosti ovdje. Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.