Priprema pacijenata s prethodnom reakcijom na jodirani kontrast
Jodirani kontrasti niske osmolalnosti danas nose nizak rizik od neposrednih, alergiji sličnih reakcija, no koristi od preventivnog davanja lijekova pacijentima s bilo kakvom ranijom reakcijom ostaju nejasne. Prema novim multidisciplinarnim smjernicama, više se ne preporučuje preventivno liječenje kod blagih reakcija u anamnezi, jer je korist mala, a nuspojave glukokortikoida i antihistaminika ipak su moguće. Umjesto toga, preporučuje se promjena vrste kontrasta kad god je to moguće, što je praksa za koju postoje dokazi da smanjuje rizik od ponovne reakcije. Takav pristup podržava se i u kliničkoj praksi, gdje se lijekovi unaprijed daju samo pacijentima s umjerenim ili teškim alergijskim reakcijama u povijesti bolesti. Više na poveznici.
Potencijal i ograničenja ChatGPT-a u hitnoj medicini
Umjetna inteligencija sve više ulazi u kliničku praksu, no njezina primjena u hitnoj medicini još je u fazi ispitivanja. Provedeno je retrospektivno istraživanje koje je usporedilo dijagnostičku točnost različitih verzija ChatGPT-a na 30 stvarnih slučajeva pacijenata iz hitnog prijema. Stariji modeli, poput GPT-3.5, uspješno su uključivali ispravnu dijagnozu među tri najvjerojatnije u 80,0 % slučajeva, ali su rjeđe točno prepoznavali vodeću dijagnozu. Noviji modeli, poput GPT-4o i o1-preview, postigli su znatno bolju točnost u određivanju glavne dijagnoze (do 60,0 %). Dodatno traženje pojašnjenja poboljšalo je rezultate GPT-4o modela, dok nije imalo učinka na o1 modele. Najveće poteškoće zabilježene su u atipičnim slučajevima, poput upale pluća bez povišene temperature. U takvim situacijama svi modeli u pravilu nisu prepoznali ispravnu dijagnozu. Rezultati upućuju na to da AI može biti koristan alat u dijagnostici, ali zahtijeva oprez i ljudski nadzor. Buduća poboljšanja mogla bi uključivati integraciju dodatnih kliničkih podataka poput laboratorijskih nalaza i slikovne dijagnostike. Više na poveznici.
Novi pristup u mjerenju ravnoteže mogao bi poboljšati prevenciju padova
Padovi su čest problem, osobito kod starijih osoba, a pravovremeno prepoznavanje smetnji u ravnoteži može pomoći u njihovoj prevenciji. Provedeno je eksperimentalno istraživanje u kojem su znanstvenici umjetno narušili ravnotežu kod zdravih osoba pomoću ortoza za gležnjeve, povezivanja očiju i zračnih mlazova usmjerenih na noge. Dio ispitanika pritom je bio izložen i iznenadnim mehaničkim pomacima dok su hodali na pokretnoj traci. Cilj je bio provjeriti koliko dobro različiti načini mjerenja prepoznaju narušenu ravnotežu. Najpouzdanijima su se pokazale metode koje prate koliko se mijenja širina i trajanje koraka te koliko precizno osoba postavlja stopala. Kada su se rezultati uspoređivali s osobnim, a ne općim vrijednostima, otkrivena su i manja odstupanja u ravnoteži. Uključivanje podataka iz trenutaka kada je ravnoteža bila dodatno narušena nije poboljšalo točnost, vjerojatno zbog premalog broja takvih situacija. Istraživanje pokazuje da bi praćenje ravnoteže kroz vrijeme kod svakog pojedinca moglo pomoći u ranijem otkrivanju problema. Takav pristup mogao bi biti koristan alat za sprječavanje padova i planiranje terapije. Više na poveznici.
Zajednički europski okvir za procjenu digitalnih medicinskih uređaja
Digitalni medicinski uređaji sve više ulaze u kliničku praksu, no njihova procjena i regulacija još uvijek se razlikuju među zemljama EU-a. Provedeno je metodološko istraživanje koje je razvilo zajednički europski okvir za klasifikaciju i procjenu DMD-ova, u skladu s Uredbom o medicinskim proizvodima (Medical Device Regulation, EU 2017/745). Kroz analizu postojećih nacionalnih modela, anketu među HTA tijelima i radionice sa stručnjacima izrađena je CEUGrid-DMD mreža i prateća matrica dokaza. Sustav omogućuje kategorizaciju uređaja prema njihovoj funkciji i korisnicima te definira koje dokaze treba prikupiti za procjenu učinkovitosti, sigurnosti, tehničke izvedbe i usklađenosti. Okvir potiče usklađivanje nacionalnih evaluacijskih pristupa i može služiti zemljama koje još nemaju razvijen sustav procjene digitalnih tehnologija. Cilj je osigurati ujednačenu, znanstveno utemeljenu integraciju DMD-ova u zdravstvene sustave diljem Europe. Više na poveznici.
Novosti možete pročitati i na stranicama Odjela za znanstveni rad KBC Split.
Ove Novosti dio su aktivnosti Centra za medicinu utemeljenu na dokazima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Više o Centru možete pronaći na ovoj poveznici.
Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.