Neprimjerena primjena plazme u jedinici intenzivnog liječenja
Primjena svježe smrznute plazme često premašuje stvarne kliničke potrebe, posebice u intenzivnoj skrbi. Provedeno je multicentrično istraživanje koje potvrđuje ovu zabrinutost i ukazuje na razmjere neprikladne uporabe. U analizu su bila uključena 3.643 pacijenata u jedinicama intenzivne njege, od kojih je 10 % primilo barem jednu transfuziju plazme. U čak 37 % tih slučajeva nije postojala jasna indikacija za primjenu, poput blago povišenog INR-a (međunarodnog normaliziranog omjera, laboratorijskog pokazatelja koagulacije) u pacijenata bez znakova krvarenja. Transfuzija plazme u takvim situacijama mogla se izbjeći. Autori naglašavaju da bi primjena plazme trebala biti ograničena na jasno opravdane kliničke slučajeve i situacije u kojima je dokazana učinkovitost. Takav pristup smanjuje rizik za pacijente i doprinosi racionalnijem korištenju krvnih pripravaka. Više na poveznici.
Ograničena učinkovitost prevencije malarije u trudnica
Malarija u trudnoći i dalje predstavlja značajan javnozdravstveni problem u endemskim područjima, s ozbiljnim posljedicama za majku i fetus. Provedeno je prospektivno kohortno istraživanje u Malaviju koje je analiziralo učestalost placentarne malarije unatoč primjeni standardne preventivne terapije. U studiju je bilo uključeno 1.270 trudnica koje su primale preventivne doze sulfadoksina-pirimetamina (SP) tijekom trudnoće. Unatoč tome, histološki dokazi placentarne infekcije pronađeni su u čak 20 % ispitanica. Rizik od placentarne malarije bio je veći u žena koje su rodile ranije (prvorotkinje) i onih koje su imale manji broj SP doza. Utvrđeno je da SP ne pruža dovoljnu zaštitu protiv histološke infekcije, iako može smanjiti prisutnost parazita u perifernoj krvi. Rezultati upućuju na to da bi trenutne preporuke za prevenciju mogle biti nedostatne u područjima s visokom rezistencijom na SP. Postoji hitna potreba za razvojem učinkovitijih i sigurnijih alternativa. Više na poveznici.
Lijek za RSV smanjuje hospitalizacije kod migranata starije životne dobi u Europi
Migranti starije životne dobi suočavaju se s povećanim rizikom od teških respiratornih infekcija, uključujući respiratorni sincicijski virus (RSV), što često dovodi do hospitalizacija. Provedeno je randomizirano, dvostruko slijepo, placebo-kontrolirano kliničko istraživanje koje je ispitalo učinkovitost ziresovira, oralnog inhibitora fuzije RSV-a, upravo u toj populaciji. U studiju je bilo uključeno 1.749 migranata u dobi od 60 godina i više, s laboratorijski potvrđenom RSV infekcijom. Liječenje je započeto unutar pet dana od pojave simptoma. Ziresovir je značajno smanjio rizik od hospitalizacije i pogoršanja respiratornih simptoma u usporedbi s placebom. Također je zabilježen brži oporavak i manji broj dana s izraženim simptomima. Nuspojave su bile blage do umjerene i slične u obje skupine. Učinkovitost je bila posebno izražena kod osoba s kroničnim bolestima poput KOPB-a i dijabetesa. Ovi nalazi podupiru uvođenje ciljanih terapija za ranjive skupine te predstavljaju važan korak u liječenju RSV infekcija. Više na poveznici.
Inovativni pristupi ustroju kliničkih ispitivanja za veću vrijednost u zdravstvu
Povećani pritisak na zdravstvene sustave da pruže maksimalnu korist uz ograničene resurse potaknuo je razvoj novih metoda u ustroju kliničkih ispitivanja. Provedena je analiza koja istražuje tzv. “value-adaptive” ustroje, pristup koji omogućava prilagodbe tijekom trajanja ispitivanja na temelju procijenjene vrijednosti za zdravstveni sustav. Ova metoda integrira kliničku učinkovitost s ekonomskim kriterijima poput troškova liječenja, troškova samog ispitivanja i očekivanog poboljšanja zdravlja pacijenata. Korišten je Bayesian model sekvencijalnog dvostrukog ispitivanja, a primjena metode je prikazana na trima slučajevima iz Ujedinjenog Kraljevstva. Radi se o retrospektivnoj analizi ProFHER, CACTUS i HERO ispitivanja koje su obuhvatile različite terapijske intervencije. Rezultati pokazuju kako value-adaptive ustroji mogu skratiti trajanje ispitivanja, smanjiti troškove i povećati neto monetarnu dobit. Ova metoda nudi potencijal za učinkovitije korištenje javnih sredstava u istraživanjima. Ključno je da se vrijednost mjeri ne samo za sudionike ispitivanja, već i za širu populaciju kojoj bi nova tehnologija mogla koristiti. Više na poveznici.
Novosti možete pročitati i na stranicama Odjela za znanstveni rad KBC Split.
Ove Novosti dio su aktivnosti Centra za medicinu utemeljenu na dokazima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Više o Centru možete pronaći na ovoj poveznici.
Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.