Protuupalna simptomatska terapija kod osoba s blagom astmom
Inhalacijski glukokortikoidi koji se primjenjuju po potrebi mogu smanjiti pogoršanja astme kod osoba s lošom kontrolom bolesti unatoč višestrukim terapijama za održavanje, no nije bilo jasno donosi li takva praksa korist i osobama s blažim oblikom bolesti. U ispitivanju koje je uključilo više od 2400 osoba s lošom kontrolom astme, a koji su bili liječeni samo salbutamolom (71%) ili niskom dozom inhalacijskih glukokortikoida, primjena kombinacije salbutamol-budezonida po potrebi smanjila je rizik od pogoršanja koja zahtijevaju sistemske glukokortikoide u usporedbi s korištenjem samo salbutamola po potrebi (5,3% naspram 9,4%; omjer rizika 0,54). Ipak, svi su ispitanici imali lošu kontrolu bolesti na početku i stoga bi ispunjavali uvjete za pojačanje terapije, dok ono nije bilo provedeno u kontrolnoj skupini. Rezultati podupiru preporuku da se protuupalna simptomatska terapija koristi kao početna terapijska opcija kod osoba s astmom koji imaju umjereno učestale simptome. Više na poveznici.
Alkoholna bolest jetre povećava rizik reaktivacije hepatitisa B nakon transplantacije jetre
Alkoholna bolest jetre i dalje predstavlja velik izazov u liječenju bolesnika s karcinomom jetre, osobito onih koji su nositelji virusa hepatitisa B (HBV). Provedeno je retrospektivno kohortno istraživanje koje je obuhvatilo 453 bolesnika podvrgnuta transplantaciji jetre zbog hepatocelularnog karcinoma (HCC) u kontekstu HBV infekcije, pri čemu je 113 bolesnika imalo i alkoholnu bolest jetre (AB-HCC). Korištenjem metode uparivanja po sklonosti (propensity score matching) utvrđeno je da su bolesnici s AB-HCC imali značajno lošije ishode, uključujući niže stope ukupnog preživljenja, veći rizik od reaktivacije HBV-a te nižu stopu preživljenja bez recidiva tumora. Poseban je naglasak stavljen na prediktivni model temeljen na strojnom učenju, koji je pokazao visoku točnost u predviđanju rizika od reaktivacije HBV-a. Model je uključio 12 kliničkih varijabli, uključujući metaboličke pokazatelje i povijest alkoholne bolesti. Razvijen je i AMBRI indeks koji stratificira bolesnike u niskorizične, srednjerizične i visokorizične skupine, s jasno različitim prognozama preživljenja i učestalošću metastaza. Rezultati sugeriraju potrebu za intenzivnijim praćenjem i agresivnijim liječenjem HBV infekcije kod bolesnika s alkoholnom bolešću jetre prije transplantacije. Više na poveznici.
Barijere u primjeni point-of-care ultrazvuka među liječnicima
Point-of-care ultrazvuk postaje sve važniji alat u suvremenoj medicini, no mnogi liječnici i dalje se suočavaju s izazovima u njegovoj svakodnevnoj primjeni. Provedeno je istraživanje koje je ispitalo zašto se vještine stečene kroz obuku, poput FICE protokola, rijetko koriste u kliničkoj praksi. FICE (Focused Intensive Care Echocardiography) je program usmjeren na brzo ultrazvučno procjenjivanje srčane funkcije kod hemodinamski nestabilnih pacijenata. Istraživanje je provedeno u specijaliziranoj bolnici za srce i pluća, a uključivalo je 28 intervjua, tri fokus grupe i dvije stručne rasprave. Analizom su identificirani začarani krugovi koji ometaju primjenu ultrazvuka: entuzijazam, prilike, podrška, periferno sudjelovanje, komunikacija i normativna kultura. Ovi međusobno povezani faktori stvaraju barijere koje liječnicima otežavaju prijenos naučenih vještina u svakodnevnu praksu. Sukob između zahtjeva edukacije i prioriteta skrbi za pacijente dodatno otežava situaciju. Kao moguća rješenja predloženi su pristupi poput redovitih edukativnih sastanaka, mentorstva u stvarnom radnom okruženju i dijeljenja primjera ultrazvučnih nalaza, što bi moglo omogućiti održiviju i širu primjenu point-of-care ultrazvuka. Više na poveznici.
Ekonomske evaluacije prediktivnih i prognostičkih dijagnostičkih testova: nedosljednosti u metodološkom pristupu
Personalizirana medicina sve više uključuje korištenje prediktivnih i prognostičkih dijagnostičkih testova, no ostaje nejasno kako ih najbolje procijeniti s ekonomskog aspekta. Proveden je sustavni pregled koji je analizirao metodološke pristupe u ekonomskim evaluacijama dijagnostike koja prati odluke o liječenju. U pregled su uključena 123 istraživanja objavljena do kraja 2022. godine. Analizom su otkrivene brojne razlike u načinu definiranja i korištenja testova, kao i u pristupima modeliranju njihove kliničke i ekonomske vrijednosti. Većina radova oslanjala se na metode modeliranja poput Markovljevih modela i stabala odluka, no pristupi su bili vrlo neujednačeni. U mnogim slučajevima nije jasno prikazana uloga testa u donošenju terapijskih odluka. Također, rijetko se razmatraju ograničenja točnosti testova i utjecaj lažno pozitivnih ili negativnih rezultata. Utvrđena je potreba za standardiziranim pristupima kako bi se povećala usporedivost i kvaliteta budućih ekonomskih analiza. Dobiveni rezultati mogu poslužiti kao temelj za razvoj boljih smjernica u ovom području. Više na poveznici.
Novosti možete pročitati i na stranicama Odjela za znanstveni rad KBC Split.
Ove Novosti dio su aktivnosti Centra za medicinu utemeljenu na dokazima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Više o Centru možete pronaći na ovoj poveznici.
Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.