Trajanje promatranja djece liječene adrenalinskom injekcijom zbog anafilaksije
Još uvijek ne postoji stručni konsenzus o optimalnom trajanju promatranja djece koja su uspješno liječena zbog anafilaksije, a zabrinutost zbog mogućih bipaznih reakcija dovodi do velike varijabilnosti u kliničkoj praksi i potencijalno nepotrebnog zadržavanja u bolnici. U retrospektivnom ispitivanju koje je obuhvatilo više od 5600 djece s akutnim alergijskim reakcijama, a koja su bile liječene adrenalinom prije dolaska ili neposredno po dolasku u hitnu službu, utvrđeno je da je rizik od potrebe za dodatnim adrenalinom nakon četiri sata bio manji od 2 % po satu – čak i kod djece s kardiovaskularnim simptomima. Ovi nalazi podupiru preporuku o otpuštanju djece i odraslih iz hitne službe nakon odgovarajućeg promatranja, kada simptomi anafilaksije potpuno nestanu. Za nekomplicirane slučajeve preporučuje se jedan sat bez simptoma prije otpusta, dok se kod bolesnika s čimbenicima rizika za bipazne reakcije ili teškom astmom preporučuje promatranje od najmanje 12 sati, uključujući četiri sata bez simptoma. Više na poveznici.
Dinamičke promjene neurološke funkcije kod bolesnika s intracerebralnim krvarenjem
Neurološka funkcionalna nesposobnost nakon moždanog udara predstavlja velik izazov u rehabilitaciji i dugoročnom zbrinjavanju bolesnika. Provedeno je multicentrično prospektivno kohortno istraživanje koje je uključilo 619 bolesnika s intracerebralnim krvarenjem (ICH) kako bi se analizirali prijelazi između različitih stupnjeva neurološke funkcionalne nesposobnosti pomoću multistate Markovljevog modela. Istraživanjem je pokazano da većina bolesnika zadržava stabilno neurološko stanje unutar godine dana nakon otpusta, a šanse za poboljšanje bile su veće od rizika pogoršanja. Bolesnici s blagim oštećenjem imali su 2.66 puta veću vjerojatnost prijelaza u stanje bez oštećenja nego u teže stanje. Rizik od pogoršanja bio je veći u osoba starije dobi, s prethodnim neurološkim oštećenjima, velikim volumenom hematoma i onih koji su bili hospitalizirani u kritičnom stanju. Ovi rezultati omogućuju preciznije praćenje i planiranje rehabilitacije. Istraživanje ističe važnost rane identifikacije visokorizičnih bolesnika. Multistate Markovljev model pokazao se korisnim u predviđanju kliničkih ishoda u bolesnika s ICH. Više na poveznici.
Termalne kamere preciznije prate tijek celulitisa nego infracrveni toplomjeri
Povišena temperatura kože ključan je znak u dijagnostici i praćenju celulitisa, no dosadašnje metode često su bile subjektivne i nepouzdane. Provedeno je prospektivno kohortno istraživanje koje je usporedilo termalnu kameru (TIC) i dva nekontaktna infracrvena toplomjera (NCIT) u mjerenju temperature kože kod 202 odrasla pacijenta s celulitisom donjih ekstremiteta. Svaki je uređaj korišten za svakodnevno mjerenje temperature zahvaćenog i nezahvaćenog uda kroz četiri dana. Termalna kamera bilježila je najveći dnevni pad temperature zahvaćenog uda (−0.34°C po danu), dok su svi uređaji pokazali visoku pouzdanost mjerenja (ICC ≥0.98). Ipak, razlike između uređaja bile su znatne, a NCIT-2 pokazivao je najmanju osjetljivost na promjene te proporcionalnu pristranost. Istraživanje ističe da su dnevne temperaturne promjene preblage za pouzdano praćenje pojedinačnih pacijenata, ali ukupna promjena kroz nekoliko dana može biti klinički korisna. Zaključno, termalne kamere pružaju preciznije i potencijalno korisnije podatke u praćenju tijeka celulitisa u odnosu na jeftinije NCIT uređaje. Više na poveznici.
Može li real-world evidence putovati između zemalja?
Procjena učinkovitosti lijekova u stvarnim uvjetima sve je važniji aspekt zdravstvenih tehnologija, no mnoge zemlje nemaju pristup dovoljno kvalitetnim lokalnim podacima. Provedeno je istraživanje koje je analiziralo mogućnost prenošenja dokaza iz stvarne kliničke prakse (engl. real-world evidence (RWE)) između zemalja s ciljem donošenja boljih odluka u zdravstvu. U fokusu su bili onkološki ishodi u SAD-u, Kanadi, Velikoj Britaniji i Francuskoj. Korišten je benchmarking pristup, gdje su se ishodi iz jedne zemlje uspoređivali s poznatim ishodima u drugoj nakon prilagodbe ključnih varijabli poput dobi, stadija bolesti i prethodnih terapija. Prvi rezultati sugeriraju da se, uz pravilne prilagodbe, podaci iz SAD-a mogu uspješno koristiti za procjenu očekivanih ishoda u drugim zemljama. U istraživanju su korištene metode poput usklađene neizravne usporedbe (engl. matching-adjusted indirect comparison), a fokus je bio na metastatskom karcinomu dojke i pluća. Riječ je o više retrospektivnih kohortnih istraživanja temeljenih na stvarnim elektroničkim zdravstvenim zapisima. Inicijativu vodi Flatiron Health kroz FORUM konzorcij u suradnji s farmaceutskim tvrtkama i HTA tijelima. Cilj je razviti smjernice za situacije u kojima se međunarodni RWE može pouzdano koristiti. Ovaj pristup mogao bi omogućiti brži i kvalitetniji pristup terapijama u zdravstvenim sustavima s ograničenim lokalnim podacima. Više na poveznici.
Novosti možete pročitati i na stranicama Odjela za znanstveni rad KBC Split.
Ove Novosti dio su aktivnosti Centra za medicinu utemeljenu na dokazima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Više o Centru možete pronaći na ovoj poveznici.
Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.