Zatvaranje uške lijevog atrija i kateterska ablacija kod fibrilacije atrija
Kod osoba s fibrilacijom atrija (FA) kateterska ablacija (KA) smanjuje učestalost FA, ali ne sprječava moždani udar uzrokovan tromboembolijom, pa osobe koje prolaze KA općenito zahtijevaju nastavak dugotrajne antikoagulantne terapije. Učinkovitost zatvaranja uške lijevog atrija (ISLA) kao alternativa dugotrajnoj antikoagulaciji procijenjena je u ispitivanju na 1600 ispitanika s FA-om koji su prolazili KA, a nasumično su raspoređeni na ISLA-u (nakon čega su tri mjeseca uzimali oralne antikoagulanse i aspirin pa devet mjeseci samo aspirin) ili dugotrajnu oralnu antikoagulaciju. Nakon 36 mjeseci rizik od moždanog udara ili sistemske embolije bio je sličan u obje skupine, a veliko krvarenje koje nije posljedica zahvata ili klinički značajno manje krvarenje pojavili su se rjeđe u skupini s ISLA-om (8,5% naspram 18,1%). Komplikacije povezane s ISLA-om pojavile su se u 2,9% ispitanika. Za osobe s FA-om koje imaju indikaciju za antikoagulaciju, ali i kontraindikaciju za dugotrajnu antikoagulaciju predlaže se perkutani ISLA postupak. Više na poveznici.
Utjecaj jedinica intenzivnog liječenja unutar hitnog prijema na kodiranje i prihod
Organizacija rada u hitnim prijemima sve više uključuje modele s posebnom intenzivističkom skrbi zbog porasta kompleksnosti pacijenata i financijskih izazova u sustavu. Provedeno je retrospektivno kvazieksperimentalno istraživanje koje je analiziralo učinke uvođenja jedinice intenzivnog liječenja unutar hitnog prijema (ED-ICU) na način kodiranja i ostvareni prihod. Uspoređeni su podatci pacijenata prije i nakon implementacije ED-ICU modela, s naglaskom na promjene u razinama obračunskog koda. Zabilježeno je povećanje učestalosti korištenja kompleksnijih kodova, što je pridonijelo većem ukupnom prihodu ustanove. Također je zabilježeno povećanje primjene najviših razina kodiranja u slučajevima gdje je dostupna intenzivistička skrb već u hitnoj službi. Takav model može smanjiti prelazak pacijenata na druge odjele te optimizirati raspodjelu resursa. Također je istaknuto da bolje kodiranje može odražavati preciznije bilježenje složenosti skrbi. Unatoč pozitivnim financijskim pokazateljima, napominje se potreba za pažljivim planiranjem kadra i infrastrukture. Više na poveznici.
Uporaba paracetamola u trudnoći i rizik od dječjih neurorazvojnih poremećaja
Sigurnost uporabe lijekova u trudnoći česta je briga budućih roditelja, posebno kada je riječ o mogućem utjecaju na razvoj djeteta. Provedeno je veliko kohortno istraživanje u Švedskoj koje je obuhvatilo gotovo 2,5 milijuna djece rođene između 1995. i 2019. godine. Analizirani su podaci o izloženosti paracetamolu u trudnoći te kasnijoj pojavi autizma, ADHD-a i intelektualnih teškoća. Početni modeli bez kontrole braće i sestara sugerirali su blago povećan rizik. Međutim, kada su u obzir uzete analize na razini braće i sestara, povezanost između uporabe paracetamola i navedenih poremećaja više nije bila prisutna. Time je naglašena važnost genetskih i obiteljskih čimbenika u objašnjavanju prethodno opaženih poveznica. Autori ističu da bi raniji nalazi mogli biti posljedica zbunjujućih čimbenika, poput indikacija zbog kojih se lijek koristio (npr. infekcije ili glavobolja). Zaključak istraživanja je da uporaba paracetamola u trudnoći nije bila povezana s povećanim rizikom za autizam, ADHD ili intelektualne teškoće kada se u obzir uzmu obiteljski čimbenici. Ovi rezultati pružaju dodatnu sigurnost u kliničkoj praksi, ali i podsjećaju na potrebu racionalne uporabe lijekova u trudnoći. Više na poveznici.
Uloga dionika u procjeni zdravstvenih tehnologija
Uključivanje dionika u procjene zdravstvenih tehnologija postaje sve važnije kako bi se odluke temeljile na stvarnim potrebama pacijenata, zdravstvenih sustava i društva. Proveden je pretražni pregled koji je analizirao međunarodnu praksu uključivanja dionika u procese vezane uz lijekove u zdravstvenoj procjeni tehnologija. U pregled su bila uključena 66 recenzirana znanstvena rada i 264 dokumenta sive literature objavljenih između 2018. i 2023. godine. Pokazalo se da se industrija najčešće uključuje kroz podnošenje zahtjeva za financiranje terapija, dok se kliničari i pacijenti angažiraju prema složenosti i inovativnosti intervencije. Navedeno uključivanje prvenstveno služi boljoj interpretaciji dokaza, a manje povećanju legitimnosti odluka. Pacijenti su uglavnom uključeni kroz javna savjetovanja, a rjeđe kroz izravni rad s drugim dionicima. Problemi su češći u regrutaciji pacijenata te ograničenim resursima i vremenom. Javnost se najčešće uključuje radi transparentnosti i odgovornosti, iako postoje brojni drugi razlozi za njihovu participaciju. Različite skupine dionika razlikuju se u percepciji važnosti uključivanja pacijenata i javnosti. Autori ističu potrebu za jasnom komunikacijom o tome kako su doprinosi dionika uzeti u obzir pri donošenju odluka. Više na poveznici.
Novosti možete pročitati i na stranicama Odjela za znanstveni rad KBC Split.
Ove Novosti dio su aktivnosti Centra za medicinu utemeljenu na dokazima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Više o Centru možete pronaći na ovoj poveznici.
Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.