Intenzivno naspram konvencionalnog intraoperativnog upravljanja krvnim tlakom
Optimalne intraoperativne ciljne vrijednosti krvnog tlaka (BP) za pojedine pacijente nisu uvijek jasne. Godine 2025. provedena su tri velika istraživanja koja su pokušala pronaći najbolju granicu. U jednom su liječnici održavali srednji arterijski tlak iznad 80 mmHg, dok su drugi bili zadovoljni s 60 mmHg. Drugo istraživanje prilagodilo je tlak prema riziku pacijenta – niži za zdrave, viši za one s većim rizikom. Treće je uspoređivalo tlak tijekom operacije s noćnim tlakom prije zahvata. Na kraju su rezultati bili iznenađujuće slični: ozbiljne komplikacije poput oštećenja bubrega ili srca nisu bile češće ni u jednoj skupini. Ipak, visoko rizični pacijenti, poput onih s teškom hipertenzijom, uopće nisu bili uključeni. Cilj je izbjeći produljenu ili tešku hipotenziju i održavati srednji arterijski tlak >65 mmHg. Ipak, viši pragovi mogu biti razboriti kod pacijenata visokog rizika. Više na poveznici.
Redovita uporaba farmaceutskih opioida povezana s povećanim rizikom od raka
Uporaba opioida u liječenju boli posljednjih je desetljeća u znatnom porastu, što izaziva zabrinutost zbog njihovih dugoročnih učinaka na zdravlje. Provedeno je veliko prospektivno kohortno istraživanje koje je analiziralo povezanost redovite uporabe farmaceutskih opioida i rizika od raka. U istraživanje je bilo uključeno 472.955 sudionika iz UK Biobank kohorte, praćenih u razdoblju od 2006. do 2022. godine. Rezultati su pokazali da su osobe koje redovito koriste opioide imale povećan rizik za vrste raka koje su ranije povezane s uporabom opijuma, poput raka pluća, gušterače, mokraćnog mjehura, jednjaka i grkljana. Povezanost je bila izraženija kod jačih i dugodjelujućih opioida. S druge strane, nije zabilježena povezanost s rizikom za druge vrste raka, poput raka dojke, debelog crijeva ili bubrega. Ovi nalazi upućuju da bi dugotrajna uporaba opioida mogla pridonijeti razvoju određenih vrsta raka, što ima važne javnozdravstvene implikacije. Potreban je oprez pri propisivanju opioida za kroničnu bol. Više na poveznici.
Novi ultraosjetljivi test urina za raniju detekciju tuberkuloze
Tuberkuloza i dalje predstavlja jedan od vodećih uzroka smrti u svijetu, a pravovremena dijagnoza ključna je za uspješno liječenje i smanjenje prijenosa bolesti. Provedeno je istraživanje koje je ocijenilo učinkovitost novog, ultraosjetljivog testa urina za otkrivanje tuberkuloze nazvanog PFLISA-LAM. Ovaj test temelji se na detekciji lipoarabinomanana, komponenti stanične stijenke bakterije Mycobacterium tuberculosis, i ne zahtijeva uzorak sputuma. U istraživanju su korišteni pohranjeni uzorci urina 414 ispitanika kroz dva podispitivanja: pretkliničko i dijagnostičko. PFLISA-LAM je pokazao granicu detekcije ispod 1 pg/mL, znatno veću osjetljivost od postojećeg EclLAM testa, koji je dosad bio zlatni standard. U usporedbi s klasičnim testovima sputuma, kombinacija PFLISA-LAM i molekularnog testa Xpert MTB/RIF povećala je ukupnu dijagnostičku osjetljivost na 76%. Rezultati su pokazali da test može pouzdano otkriti tuberkulozu čak i u pacijenata koji ne mogu proizvesti sputum, poput djece i osoba s HIV-om. Ovaj pristup može znatno unaprijediti rano prepoznavanje bolesti i doprinijeti smanjenju dijagnostičkog jaza u globalnoj borbi protiv tuberkuloze. Više na poveznici.
Metodološki nedostatci u procjeni zdravstvenih tehnologija za dijagnostičke testove
Procjena zdravstvenih tehnologija (HTA) ključna je za razumijevanje stvarne koristi dijagnostičkih testova, no nedostatci u metodologiji mogu ograničiti njezinu pouzdanost. Proveden je metodološki pregled 45 HTA izvješća koja su obuhvatila 50 pitanja o evaluaciji dijagnostičkih testova. Cilj je bio ispitati koliko su jasno definirani klinički ciljevi testova te u kojoj su mjeri ishodi procjene usklađeni s tim ciljevima. Analiza je pokazala da su klinički konteksti testiranja gotovo uvijek opisani, ali je samo polovica pregleda jasno navela kliničku tvrdnju testa. Često nije postojala povezanost između navedenih učinaka testova i stvarno mjerenih ishoda, što može dovesti do nepotpunih zaključaka o njihovoj učinkovitosti. Uočen je i niz dodatnih učinaka testova, uključujući one koji nadilaze razinu pojedinca i utječu na organizaciju zdravstvene skrbi. Postoji potreba za razvojem alata koji bi pomogao standardizirati definiranje kliničkih tvrdnji i odabir relevantnih ishoda. Takav bi pristup omogućio preciznije i transparentnije procjene učinka dijagnostičkih tehnologija na zdravlje pacijenata i učinkovitost sustava. Više na poveznici.
Novosti možete pročitati i na stranicama Odjela za znanstveni rad KBC Split.
Ove Novosti dio su aktivnosti Centra za medicinu utemeljenu na dokazima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Više o Centru možete pronaći na ovoj poveznici.
Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.