Primjena metformina u liječenju povećanja tjelesne mase induciranog antipsihoticima kod pedijatrijskog bipolarnog poremećaja
Bipolarni poremećaj u dječjoj dobi često se liječi antipsihoticima druge generacije, koji mogu uzrokovati klinički značajno povećanje tjelesne težine. U nedavnom randomiziranom ispitivanju provedenom među djecom i adolescentima s bipolarnim poremećajem koji su bili prekomjerne tjelesne težine ili pretili te liječeni antipsihotikom druge generacije, porast tjelesne težine bio je umjereno manji u pacijenata koji su uz intervenciju usmjerenu na promjenu životnih navika primali i metformin, u usporedbi s pacijentima koji su sudjelovali samo u toj intervenciji. Ako pacijenti dobiju 5 do 10 funti (oko 2 do 4,5 kg) ili više nakon početka uzimanja antipsihotika, ili su već prekomjerne tjelesne težine ili pretili te započinju ili već primaju antipsihotik, a ne liječe se farmakoterapijom za pretilost, može se uvesti metformin; pritom je potrebno voditi računa o mogućim nuspojavama metformina, uključujući proljev, mučninu i povraćanje. Više o smjernicama na poveznici.
Sistemski kortikosteroidi i dalje smanjuju smrtnost u teškoj izvanbolničkoj pneumoniji: ažurirana meta-analiza
Teška izvanbolnička pneumonija i dalje predstavlja značajan uzrok morbiditeta i mortaliteta, unatoč napretku u intenzivističkoj skrbi. Provedena je ažurirana Bayesova meta-analiza randomiziranih kontroliranih istraživanja kako bi se procijenila vjerojatnost koristi sistemskih kortikosteroida u liječenju teško oboljelih pacijenata. U analizu je uključeno dvanaest istraživanja objavljenih nakon 2000. godine, s ukupno 2557 bolesnika od kojih je većina liječena u jedinicama intenzivnog liječenja. Meta-analiza je obuhvatila različite kortikosteroide, uključujući hidrokortizon, metilprednizolon, prednizolon i deksametazon, uz širok raspon doza i trajanja terapije. Izračunati meta-analitički omjer izgleda iznosio je 0,66, što upućuje na smanjenu smrtnost u skupini koja je primala kortikosteroide. Analiza je pokazala vrlo visoku vjerojatnost koristi (99,4 % za OR < 1), unatoč uključivanju velikog nedavnog REMAP-CAP ispitivanja (engl. Randomized, Embedded, Multifactorial, Adaptive Platform trial for Community-Acquired Pneumonia) koje je sugeriralo mogući izostanak učinka. Autori navode da je REMAP-CAP imao metodološke posebnosti, poput adaptivnog randomiziranja, koje mogu utjecati na procjenu učinka. Rezultati prediktivne distribucije sugeriraju da bi većina budućih istraživanja i dalje pokazivala korist kortikosteroida u ovoj populaciji. Zaključuje se kako je, prema cjelokupnom dostupnom dokazu, i dalje vrlo vjerojatno da kortikosteroidi smanjuju smrtnost u teškoj izvanbolničkoj pneumoniji. Naglašena je potreba za daljnjim istraživanjem optimalnih doza, vrsta i trajanja kortikosteroidne terapije u ovoj skupini bolesnika. Više o istraživanju na poveznici.
Učinkovitost oralne u odnosu na intravensku antibiotsku terapiju kod infekcija povezanih s prijelomima
Infekcije nakon liječenja prijeloma predstavljaju ozbiljan klinički izazov jer produljuju oporavak i povećavaju rizik od komplikacija. Provedeno je multicentrično, prospektivno randomizirano kliničko istraživanje koje je usporedilo ishode liječenja infekcija povezanih s prijelomima primjenom oralnih u odnosu na intravenske antibiotike. U istraživanje je bilo uključeno 233 odraslih pacijenata, a korišten je randomizirani klinički pokus kao studijski dizajn, uz praćenje tijekom 12 mjeseci. Primarni ishod bio je broj potrebnih kirurških zahvata nakon početnog liječenja infekcije. U analizi prema načelu „namjera liječenja“ utvrđeno je da oralni antibiotici nisu bili inferiorni u odnosu na intravenske, uz usporediv broj reoperacija. Međutim, analiza koja je uključila samo pacijente koji su se u potpunosti pridržavali dodijeljene terapije nije potvrdila ovaj nalaz. Stope ponovne infekcije bile su gotovo jednake u glavnoj analizi, iako su se razlike povećale nakon dodatnih statističkih prilagodbi. Uočen je i veći broj neuspjeha u skupini pacijenata koji su prešli iz intravenske na oralnu terapiju, što je djelomično povezano sa složenijim kliničkim profilom tih bolesnika. Iako nalazi sugeriraju da oralna terapija može biti prihvatljiva opcija kod odabranih pacijenata, određena nesigurnost ostaje zbog razlika između analiza. Rezultati mogu pomoći liječnicima i pacijentima u zajedničkom odlučivanju o odabiru terapije za infekcije povezane s prijelomima. Više o istraživanju na poveznici.
Unaprjeđenje primjene umjetne inteligencije u procjeni zdravstvenih tehnologija: ključni uvidi i preporuke s HTAi Globalnog političkog foruma 2025.
Ubrzana digitalna transformacija zdravstvenih sustava potiče sve veći interes za primjenu umjetne inteligencije, no njezina odgovorna i sigurna integracija i dalje predstavlja velik izazov. Provedeno je istraživanje koje donosi pregled rasprava i preporuka s Globalnog političkog foruma HTAi 2025., s posebnim naglaskom na ulogu generativne umjetne inteligencije u procjeni zdravstvenih tehnologija (HTA). Riječ je o preglednom radu usmjerenom na oblikovanje preporuka za zdravstvene politike, temeljenom na prethodnim anketama, webinarima te strukturiranim raspravama i panelima održanima na forumu. Autori prikazuju kako GenAI može ubrzati, unaprijediti i učiniti transparentnijim postupke HTA te olakšati obradu velikih količina podataka. Sudionici su naglasili da primjena umjetne inteligencije ne smije narušiti znanstvenu strogoću te da je izgradnja povjerenja ključna za širu prihvaćenost ovih alata. Posebno su istaknuti izazovi povezani s etikom, transparentnošću, nadzorom nad algoritmima i zaštitom podataka. Rasprave su pokazale potrebu za jasnim definiranjem razina ljudskog nadzora nad GenAI alatima te razvojem standarda i smjernica za njihovu uporabu. Kao razumna polazna točka predložena je primjena u jednostavnijim i ponavljajućim zadacima, uz postupno širenje prema složenijim područjima HTA. Sudionici su zaključili da najveća vrijednost leži u suradnji ljudi i umjetne inteligencije, a ne u zamjeni jednih drugima. Rad predstavlja važan orijentir za zdravstvene sustave koji planiraju sigurno i promišljeno uvesti generativnu umjetnu inteligenciju u procjene zdravstvenih tehnologija. Više o istraživanju na poveznici.
Ove Novosti dio su aktivnosti Centra za medicinu utemeljenu na dokazima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
Više o Centru možete pronaći na ovoj poveznici. Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.