Dobno prilagođeni pragovi D-dimera poboljšavaju dijagnostiku duboke venske tromboze u starijih bolesnika
Vrijednosti D-dimera fiziološki rastu s dobi, što pri primjeni fiksnog praga od 500 ng/mL smanjuje specifičnost testa i dovodi do češćih nepotrebnih slikovnih pretraga u starijih bolesnika sa sumnjom na duboku vensku trombozu (DVT). U istraživanju koje je uključilo 2169 bolesnika s niskom do umjerenom predtestnom vjerojatnošću za DVT, primjena dobno prilagođenog praga D-dimera (dob u godinama × 10 ng/mL za bolesnike starije od 50 godina) omogućila je apsolutno povećanje od 7% bolesnika kod kojih je DVT sigurno isključen bez potrebe za kompresijskom ultrasonografijom donjih ekstremiteta u usporedbi s konvencionalnim fiksnim pragom. Tijekom tromjesečnog praćenja nije zabilježen nijedan venski tromboembolijski događaj u bolesnika čije su vrijednosti D-dimera bile ≥500 ng/mL, ali ispod dobno prilagođenog praga. Ovi nalazi dodatno potvrđuju sigurnost i kliničku korisnost dobno prilagođenih pragova D-dimera te podupiru njihovu širu primjenu u dijagnostici DVT-a, osobito u starijoj populaciji. Više o preporukama na poveznici.
Rutinska torakocenteza kod akutnog zatajenja srca s pleuralnim izljevom ne poboljšava kliničke ishode
U bolesnika s akutnim zatajenjem srca pleuralni izljev je čest nalaz, no klinička korist rutinske terapijske torakocenteze uz standardno liječenje do sada nije bila jasno definirana. U multicentričnom, randomiziranom kontroliranom TAP-IT istraživanju uspoređivana je strategija rane, ultrazvučno vođene torakocenteze uz standardnu medikamentoznu terapiju sa samim standardnim liječenjem u bolesnika s akutnim zatajenjem srca, reduciranom ejekcijskom frakcijom i značajnim, ali ne masivnim pleuralnim izljevom. Tijekom 90-dnevnog praćenja nije utvrđena razlika u primarnom ishodu – broju dana provedenih izvan bolnice – niti u smrtnosti, kao ni u trajanju inicijalne hospitalizacije između dviju skupina. Učestalost ozbiljnih komplikacija povezanih s torakocentezom bila je niska. Ovi rezultati upućuju na to da rutinska, unaprijed planirana torakocenteza u ovom kliničkom kontekstu ne donosi dodatnu korist u odnosu na optimalno medikamentozno liječenje te podupiru selektivniji, individualizirani pristup liječenju pleuralnog izljeva u bolesnika s akutnim zatajenjem srca. Više o istraživanju na poveznici.
Učinci promjene sata na mentalne i tjelesne zdravstvene ishode u Engleskoj
Ova populacijska retrospektivna kohortna studija ispitivala je kratkoročne učinke proljetne i jesenske promjene sata (ljetno/zimsko računanje vremena) na pojavnost mentalnih i tjelesnih zdravstvenih događaja u primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj skrbi u Engleskoj. Analizirani su podaci za gotovo 684 000 osoba iz baze Clinical Practice Research Datalink GOLD, povezane s bolničkim prijemima i hitnim službama, u razdoblju od 2008. do 2019. godine. Uspoređivane su stope zdravstvenih događaja u tjednu nakon promjene sata s kontrolnim razdobljem prije i nakon tog tjedna. U tjednu nakon jesenske promjene sata zabilježen je statistički značajan pad broja događaja za nekoliko ishoda, uključujući anksioznost, akutne kardiovaskularne bolesti, depresiju, psihijatrijska stanja zabilježena u hitnoj službi te poremećaje spavanja. Suprotno tome, nije pronađeno uvjerljivo smanjenje dijagnoza poremećaja hranjenja, prometnih ozljeda ili samoozljeđivanja, niti su uočene značajne promjene nakon proljetne promjene sata. Rezultati upućuju na to da jesenska promjena sata može biti povezana s kratkotrajnim smanjenjem određenih mentalnih i kardiovaskularnih zdravstvenih događaja, dok proljetna promjena sata ne pokazuje jasan utjecaj na učestalost analiziranih ishoda. Autori naglašavaju da elektronički zdravstveni zapisi bilježe datum kliničke registracije događaja, koji ne mora nužno odgovarati stvarnom početku simptoma. Više o istraživanju na poveznici.
Brza procjena zdravstvenih tehnologija: neergotni agonisti dopaminskih receptora u ranoj Parkinsonovoj bolesti
Neergotni agonisti dopaminskih receptora često se primjenjuju u liječenju rane Parkinsonove bolesti, no izravne usporedbe među pojedinim lijekovima su ograničene, što otežava racionalan odabir terapije. U ovoj brzoj procjeni zdravstvene tehnologije evaluirano je šest često korištenih neergotnih agonista – pramipeksol s produljenim i neposrednim oslobađanjem, rotigotinski transdermalni flaster, piribedil te ropinirol u produljenom i neposrednom obliku – primjenom višekriterijskog modela koji je obuhvatio farmakološka svojstva, učinkovitost, sigurnost, ekonomske aspekte i druge relevantne značajke. Najvišu ukupnu ocjenu postigli su pramipeksol s produljenim oslobađanjem i piribedil, dok su pramipeksol s neposrednim oslobađanjem i rotigotinski flaster također ostvarili visoke rezultate, ispred oba oblika ropinirola. Na temelju ove sveobuhvatne procjene preporučuje se uvrštavanje pramipeksola (ER i IR), rotigotinskog flastera i piribedila u bolničke liste lijekova kao prikladnih terapijskih opcija za bolesnike s ranom Parkinsonovom bolešću. Više o istraživanju na poveznici.
Ove Novosti dio su aktivnosti Centra za medicinu utemeljenu na dokazima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
Više o Centru možete pronaći na ovoj poveznici. Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.