SARS-CoV-2 reinfekcije: pregled učinkovitosti i trajanja imunosti nakon preboljenja i kombinacije cjepiva i bolesti
Ispitivanja seroprevalencije ukazuju da je više od trećine, a moguće i više od polovine, svjetske populacije preboljelo SARS-CoV-2 infekciju do početka 2022. godine. S rastom broja novozaraženih, spoznaje o učinkovitosti i trajanju prirodne imunosti protiv SARS-CoV-2 reinfekcija od iznimnog su značaja za budućnost. Ovo je narativni pregled epidemioloških istraživanja koja su se pozabavila tom temom. Nacionalna ispitivanja su pokazala da je prethodna SARS-CoV-2 infekcija povezana sa značajno smanjenim rizikom od reinfekcije. Zaštita može trajati barem godinu dana uz umjereno slabljenje imuniteta. Nadalje, prirodna imunost pokazala je sličnu učinkovitost u zaštiti od reinfekcije različitim SARS-CoV-2 varijantama uz iznimku varijante Omicron za koju još uvijek nema dovoljno dokaza da bi se donijeli zaključci. Rizik od hospitalizacije i smrti je također smanjen kod SARS-CoV-2 reinfekcije u usporedbi s primarnom infekcijom. Opažajna istraživanja ukazuju na to da prirodna imunost nudi jednaku ili veću zaštitu od dvije doze mRNA cjepiva, ali svi podatci nisu dosljedni. Više o istraživanju na poveznici.
Strategija potpore obitelji umirućih pacijenata na jedinici intenzivne njege: randomizirano kontrolirano istraživanje
Neadekvatna potpora obiteljima umirućih pacijenata na jedinicama intenzivne njege može dovesti do produljenog perioda žalosti i drugih psiholoških štetnih učinaka. Ovim randomiziranim kontroliranim istraživanjem koje je obuhvatilo 34 jedinice intenzivne njege u Francuskoj pokušalo se usporediti uobičajenu njegu sa strategijom potpore u tri koraka uz vodstvo liječnika i asistenciju medicinskih sestara/tehničara za članove obitelji kroz razdoblje nakon donošenja odluke o isključenju uređaja za održavanje života. Strategija potpore u tri koraka uključuje sastanak s članovima obitelji kako bi ih se pripremilo na skoru smrt pacijenta, posjet jedinici intenzivnog liječenja u svrhu aktivne potpore te sastanak nakon smrti pacijenta kako bi se izrazilo žaljenje. U istraživanje je uključeno 875 članova obitelji umirućih pacijenata (484 u intervencijskoj te 391 u kontrolnoj skupini), a rezultati su pokazali da strategija potpore u tri koraka uz vodstvo liječnika i asistenciju medicinske sestre u značajnoj mjeri skraćuje period žalosti u članova obitelji umirućih pacijenata. Detaljnije pročitajte na poveznici.
Parodontna bolest kao rizični čimbenik za kolorektalni karcinom
Kolorektalni karcinom je i dalje najčešći karcinom diljem svijeta. U novije vrijeme se pojavljuju dokazi koji povezuju patogene tipične za parodontne bolesti s procesom nastanka kolorektalnih karcinoma. Ovo je prvo populacijsko istraživanje slučajeva i kontrola posebno napravljeno kako bi se proučila povezanost narušenog oralnog zdravlja i sporadičnog kolorektalnog karcinoma. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 658 ispitanika (348 u skupini slučajeva te 310 kontrola), a rezultati su pokazali da je stopa novih dijagnoza kolorektalnog karcinoma kod ispitanika s parodontnom bolesti 1,45 puta veća nego kod ispitanika koji nemaju parodontnu bolest. Ovi rezultati podupiru hipotezu o povezanosti parodontne bolesti i sporadičnog kolorektalnog karcinoma. Više pročitajte na poveznici.
Kako smanjiti pogreške pri davanju lijekova u bolničkom okruženju: Cochraneov sustavni pregled
Pogreške pri davanju lijekova su događaji koji se mogu izbjeći, a takve pogreške kod hospitaliziranih odraslih osoba mogu nanijeti štetu, dovesti do dodatnih troškova pa čak i smrti. Cochraneov sustavni pregled procijenio je učinkovitost mjera za smanjenje učestalosti pogrešaka pri davanju lijekova u hospitaliziranih odraslih osoba. U sustavni je pregled uključeno je 61 istraživanje sa 110 875 ispitanika. Iako niske do umjerene kvalitete, dokazi ukazuju da, u usporedbi s uobičajenom skrbi, metoda usklađivanja lijekova (usporedba propisanih lijekova s lijekovima koje je pacijent primao do tad), elektronički sustavi za propisivanje lijekova, korištenje barkoda, povratne informacije o pogreškama pri davanju lijekova te sustavi za doziranje lijekova na kirurškim odjelima mogu smanjiti učestalost pojave pogrešaka pri davanju lijekova te povezane nuspojave. Više na poveznici.
Ove Novosti dio su aktivnosti projekta Hrvatske zaklade za znanost, Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM). Više o projektu možete pronaći na ovoj poveznici.
Više o timu koji oblikuje Novosti ovdje. Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.