Kardiovaskularne bolesti kao vodeći uzrok smrti unatoč značajnom napretku u dijagnosticiranju i liječenju, ostavljaju dubok trag na emocionalnoj stabilnosti, zadovoljstvu i kvaliteti života pacijenata. Liječenje stoga ne smije biti svedeno samo na dijagnozu i terapiju. Ono se mora odražavati kroz svakodnevni život pacijenta, zbog čega je otvoreni dijalog između liječnika, bolesnika, ali i cijele zajednice ključan dio ozdravljenja.
Svjesni važnosti holističkog pristupa, Hrvatska udruga za aritmije „Ritam srca“ organizirala je 3. javnu tribinu pod nazivom „Sveobuhvatni pristup pacijentima s kardiovaskularnim oboljenjima – Ritam srca za Ritam podrške“. Tribina je bila posvećena važnosti psihološke podrške, kontinuirane edukacije i dubljeg razumijevanja osobnog iskustva pacijenata. Uz voditelje tribine prim. dr. sc. Borku Pezo Nikolić i prof. dr. sc. Zrinku Jurišić sudjelovali su prof. dr. sc. Krešimir Dolić, ravnatelj KBC Split i prof. dr. sc. Trpimir Glavina, predstojnik Klinike za psihijatriju.
Prim. dr. sc. Pezo Nikolić naglasila je sve veću potrebu implementiranja psihološke struke u procesu liječenja kardiovaskularnih bolesti. "Mi u Zagrebu uspješno organiziramo psihološke terapije za naše pacijente s kardiovaskularnim bolestima i one pokazuju izvrsne rezultate. Naša želja je da sa sličnim događajima krenemo i u drugim gradovima pa ovim putem pozivam psihologe koji bi željeli voditi radionice u Splitu". O važnosti mentalnog zdravlja u društvu, u ovom slučaju kod pacijenata s kardiovaskularnim bolestima, govorio je vrlo otvoreno psihijatar prof. dr. sc. Trpimir Glavina koji je istaknuo da "još uvijek u našem društvu kada kažemo psihijatrija to nas odmah asocira 'taj je lud'. Moramo se rješavati takvog načina razmišljanja", kazao je među ostalim dr. Glavina ilustrirajući mentalno stanje nacije: "500 lajkova neće nam spasiti život. Moramo se zapitati tko će nam pomoći ako nam u sred noći zatreba pomoć". Da raste svjesnost o potrebi brige za mentalno zdravlje potvrdio je i ravnatelja KBC-a Split prof. dr. sc. Krešimir Dolić koji je rekao kako su u splitskoj bolnici uveli psihološku podršku za djelatnike, "a nastojat ćemo nakon uvoďenja psihološke pomoći na odjelima ginekologije i onkologije na neki način je uvesti i za kardiovaskularne pacijente".
Poseban doprinos raspravi dali su i sami pacijenti s kardiovaskularnim oboljenjima, koji su podijelili osobna iskustva, izazove i pobjede u svakodnevnom životu s bolešću. Zajedno su razgovarali o kvaliteti života nakon dijagnoze, važnosti podrške, ulozi komunikacije te koracima koje društvo i struka mogu zajedno poduzeti kako bi učinili više.
Don Kristijan Kolunić iz Zagreba, Robert Pavičić iz Splita i Antonela Šupe iz Šibenika su pacijenti s dijagnozama bolesti srca, no danas žive život punim plućima, s velikom zahvalnošću za stručnjake iz Zagreba te kardiologe KBC-a Split. Sva tri svjedočanstva ganula su brojnu publiku u Hrvatskom domu u Splitu.
"Sjećam se kad ste mi rekli da imam dijagnozu s mogućnošću iznenadne srčane smrti, počela sam plakati, pitala sam hoću li sad umrijeti, a vi ste rekli da neću. Rekla sam vam da ću raditi i nositi što god bude trebalo, samo hoću živjeti”, kazala je Antonela. Operirana je u Splitu, ugrađen joj je implantabilni kardioverter defibrilator (ICD), uređaj koji se stavlja pod kožu prsnog koša i koji služi za sprječavanje opasnih aritmija i nagle srčane smrti. Nakon operacije Antonela živi ispunjen život.
Slična iskustva s publikompodijelio je i Robert Pavičić: "Kada mi je ugrađen defribilator bio sam sretan jer sam znao da sam siguran u slučaju komplikacija”. Don Kristijan Kolonić je zaključio da “čovjek ne može birati križ, ali može birati kako ga nositi”.