Dana 30. lipnja 2021. godine u atriju nove zgrade Klinike za ženske bolesti i porode KBC Split svečano je otkrivena replika reljefa Gospe o' poroda. Od tog trenutka svako novo rođenje u Klinici bit će popraćeno paljenjem svjetla pred originalom koji se nalazi na nedavno obnovljenom bedemu u Ulici kralja Tomislava kod Pisture u cetru Splita. Završetak je to akcije koju je pokrenuo Rotary Club Split u suradnji s Gradom Splitom, Muzejom grada Splita i KBC-om Split. Koordinator i voditelj cijelog projekta od samog početka do konačne realizacije je prof. dr. sc. Damir Roje iz Klinike za ženske bolesti i porode i član Rotary Cluba Split.
Izložena replika reljefa Gospe o' poroda od sada krasi južni dio ulaznog prostora Klinike. Projektno rješenje potpisuje dipl. ing. arh. Petra Ivanišević, kći pokojnog projektanta zgrade Vjekoslava Ivaniševića, a izvedbu firma Marin Expert d.o.o. Artefakt i dalje ostaje u vlasništvu i na brizi Muzeja grada Splita čime rodilište na neki način postaje dio gradskog muzeja, a muzej još više spli'ski u svakom pogledu. Pored reljefa položenog u tamni metalni okvir nalazi se lampa čije svjetlo stalno gori za sve rodilje i porođaje koji se kontinuirano odvijaju samo jedan kat iznad postava. Sa strane je informacijski plakat na kojem se mogu naći sve informacije o reljefu, tradicijskim običajima i cijeloj akciji. Ideja ovakve kohezije Rodilišta, gradskog muzeja i Grada je potekla od gradonačelnika Splita gdin. Andre Krstulovića Opare tijekom radova obnove Bedema na Pisturi za njegova mandata 2020. godine.
Paljenje svjetla pred originalom reljefa Gospe o' poroda kod Pisture u centru grada oživljava običaj koji je u Splitu poznat od njegovog postavljanja 1503. godine. Uobičajeno je bilo da netko iz obitelji rodilje odnese za to prethodno pripremljeno ulje do ferala pred Gospinim likom i upali lumin zazivajući njenu zaštitu. Ujedno je to bio i poziv svim prolaznicima da zastanu na trenutak i pomole se za sretan ishod i zdravlje žene i djeteta. U sklopu ove akcije od sada će se prilikom svakog rođenja u splitskom rodilištu internetskom vezom na petnaest minuta paliti svjetlo u adaptiranom feralu pred obnovljenim bedemom i reljefom u centru grada, na istom mjestu na kojem su stoljećima to radile generacije naših predaka. Čast i obavezu da aktivira mehanizam su dobile primalje rodilišta, pa će svaka to napraviti neposredno nakon što osobno prihvati novorođenče. Prema našim saznanjima ovakav je „živi spomenik“ jedinstven u svijetu. Suvremen po konstrukciji, slijedan tradiciji i svevremenski po poruci koju nosi.
Ovom je svečanosti obilježena i stogodišnjica osnivanja Klinike. Neposredno nakon prvog svjetskog rata, u kolovozu 1919. godine tadašnji je Odjel za ženske bolesti i porode u sklopu Opće bolnice Split utemeljio prim. Petar Rismondo, splićanin podrijetlom nakon povratka sa školovanja u Beču gdje mu je mentor bio ginekolog svjetskog glasa prof. Ernest Wertheim. Dugogodišnji član Rotary Cluba Split, prim. Rismondo je funkciju šefa Odjela obavljao pune 33 godine. Potvrda je to kontinuirane povezanosti Rotary Cluba Split s KBC-om Split i rodilištem koja posredno ili neposredno traje dugi niz decenija.
Više informacija o projektu možete naći na informacijskom plakatu postavljenim uz izložak u atriju Rodilišta, a tekst možete pročitati u nastavku.
„U Ulici kralja Tomislava pored Pisture, nasuprot nekadašnje zgrade Glavne pošte i visoko na gradskom obrambenom zidu, od 1503. godine stoji reljef Bogorodice s djetetom. Splićani su je nazivali i Gospa na Pisturi, Gospa od mira, Gospa od zida, Gospa o'dobre ure (Madonna di buon`ora), Gospa Porodilja, ili najčešće Gospa o` Poroda. Izrada se pripisuje Marinu Vladiću, majstoru s Brača i učeniku Nikole Firentinca. Nakon restauratorsko-konzervatorskih radova provedenih 2020. godine u svrhu zaštite original je demontiran i čuva se u Muzeju grada Splita.
Prema usmenoj su predaji obitelji višestoljetnih naraštaja splitskih rodilja organizirale paljenje lumina u feralu pred Gospinim reljefom kako bi one u trenutku porođaja bile pod zaštitom. Navodno su i splitske primalje prije nego bi odlazile na babinje tražile da se to učini. Drugi izvori paljenje ferala povezuju isključivo uz duge i komplicirane porođaje, kada se nije smjelo znati za koga lumin gori jer se to smatralo znakom loše sreće. Svjetlo je stoljećima pozivalo Splićane na molitvu za sretan ishod i zdravlje majke i djeteta. Netko od članova najuže rodbine rodilje tradicionalno je nosio prethodno spremljeno ulje obitelji koja je živjela na samom bedemu i s terace ga nadolijevala u lumin. Feral je gorio isključivo u vrijeme porođaja, čega se sjećaju najstariji Splićani. Akcijom Društva prijatelja kulturne baštine je obnovljen 1996. godine i priključen na javnu rasvjetu.
Od 2021. godine, slijedom inicijative Rotary Cluba Split i u koordinaciji s Gradom Splitom, prilikom svakog rođenja se signalom iz splitskog rodilišta pali svjetlo u feralu pred reljefom Gospe o' Poroda na petnaest minuta. Povijesna uloga ferala i značaj svjetla kojim obasjava bedem podno reljefa u vrijeme porođaja time je revitalizirana na moderan način. Informacija o novom rođenju u suvremenoj inačici gradske legende ovim se putem prenosi građanima Splita u realnom vremenu.
Replika reljefa Gospe o' Poroda u atriju splitskog rodilišta je postavljena 2021. godine. Potaknuto od strane gradonačelnika Splita Andre Krstulovića Opare, ostvareno je u suradnji Rotary Cluba Split, Muzeja grada Splita i KBC-a Split prema projektu dipl. ing. Petre Ivanišević i uz donaciju firme Marin Expert. Svečanost je posvećena stogodišnjici Klinike za ženske bolesti i porode KBC Split. Svjetlo pored izloška od tada gori neprekidno za sve porođaje koji se kontinuirano odvijaju neposredno iznad.
Stoljećima ovaj Grad paljenjem svjetla pred kamenim brošem Gospe o'Poroda slavi svaki porođaj, odaje poštovanje ženama koje mu osiguravaju budućnost i dobrodošlicu novorođenima koji je simboliziraju. Prema našim saznanjima ovakav je „živi spomenik“ jedinstven u svijetu. Suvremen po konstrukciji, slijedan tradiciji i svevremenski po poruci koju nosi.
„Kao dijete prolazio sam s majkom ispod tih zidina. Ona je zastala, podigla pogled i zazivala Gospu, da nekome bude na pomoći. Tada sam prvi put ugledao lumin i Gospu od mira. Pitao sam majku: „Ko užiže lumin, tako visoko?“ Ona mi je protumačila: „To je Gospa od mira i lumin gori za sritan porod malog diteta. Kad si se ti jema rodit, baba je odnila ulje za lumin, koji nadolije familija ča stoji gori na miru.“
Tako sam saznao da je i za mene gorio lumin u Gospinu feraliću, a i za mnoge moje sugrađane. Od tada mi je svjetlo značilo da se rađa jedan moj sugrađanin.“
Hugo Miletić. Pogled na zidine grada i na zidanje budućnosti. Vjesnik Nadbiskupije splitsko-makarske (1982.)
Literatura:
- Banović I. Povijesni pregled razvoja Klinike za ženske bolesti i porode u Splitu. Med an. 1990;16:7-16.
- Braica S. Mala splitska kronologija. Split, Etnografski muzej Split, 2002.
- Sapunar A. Prostor i svjetlo Pisture. Kult Bašt. 1997;20/21:231-48. Poveznicu možete preuzeti ovdje
- Šegvić E. Kip. Kulturna Baština. 2007;34:309-50. Poveznicu možete preuzeti ovdje
- Oživljava se tradicija stara 500 godina: Kad se u Splitu rodi dijete, pale se dva ferala - jedan pred Gospom o‘ Poroda u Rodilištu i na bedemu na Pisturi. Slobodna Dalmacija 2021. (preuzeto 04. srpanj 2021.). Poveznicu možete preuzeti ovdje