Obnovljene smjernice za sinusitis u odraslih
Američka akademija za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata objavila je obnovljenu verziju smjernica za liječenje sinusitisa u odraslih. Nove smjernice naglašavaju da je pažljivo praćenje prikladna početna strategija liječenja za pacijente s nekompliciranim akutnim bakterijskim rinosinusitisom (ABRS), uz osigurano praćenje stanja. Preporučuje se razdoblje promatranja od tri do pet dana nakon dijagnoze ABRS-a (ukupno najviše 14 dana simptoma), nakon čega je primjena antibiotika opravdana ako simptomi ne pokazuju poboljšanje. Ako je antibiotska terapija potrebna, liječenje prvog izbora je amoksicilin s klavulanskom kiselinom ili bez nje, u trajanju od pet do sedam dana. Više na poveznici.
Novi alat za rano prepoznavanje sepse kod pacijenata s akutnim gastrointestinalnim krvarenjem
Sepsa je ozbiljna komplikacija koja se često razvija kod pacijenata s akutnim gastrointestinalnim krvarenjem i značajno povećava rizik smrtnosti. Provedeno je multicentrično kohortno istraživanje u Kini koje je uključilo 1449 pacijenata s ciljem razvoja i validacije modela za predviđanje rizika od sepse u stvarnom vremenu. U istraživanju su korišteni retrospektivni i prospektivni podaci iz četiri tercijarne bolnice, a model je temeljen na višestrukoj logističkoj regresiji. Ključni prediktori uključivali su kroničnu bubrežnu bolest, povišenu respiratornu frekvenciju, omjer neutrofila i limfocita, C-reaktivni protein, kreatinin, aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme i fibrinogen. Model je pokazao vrlo visoku točnost (AUC 0.827–0.884) i nadmašio postojeće skale kao što su APACHE II, SOFA i Glasgow Blatchford Score. Integriran je u digitalni sustav za praćenje koji omogućuje liječnicima procjenu rizika u stvarnom vremenu. Alat omogućuje rano prepoznavanje visokorizičnih pacijenata te racionalnije korištenje antibiotika. Validacija u više bolnica potvrdila je njegovu pouzdanost i primjenjivost u kliničkoj praksi. Ovaj pristup može značajno unaprijediti ishod liječenja i smanjiti opterećenje u jedinicama intenzivne skrbi. Više na poveznici.
Globalne razlike u liječenju karcinoma dojke, vrata maternice i jajnika
Karcinomi dojke, vrata maternice i jajnika predstavljaju značajan javnozdravstveni problem u cijelom svijetu, a pristup pravovremenom i odgovarajućem liječenju i dalje je neujednačen. Provedena je sekundarna analiza podataka iz 103 populacijska registra raka u 39 zemalja, u sklopu VENUSCANCER projekta, kako bi se istražili obrasci liječenja i vrijeme do početka terapije za 275 792 žena dijagnosticiranih između 2015. i 2018. godine. Istraživanje je obuhvatilo različite pokazatelje poput stadija bolesti, biomarkera i vrste inicijalnog liječenja te je uspoređivala usklađenost s međunarodnim smjernicama (ESMO, ASCO, NCCN). U zemljama s visokim prihodima više od 40% karcinoma otkriveno je u ranom stadiju, dok su u zemljama s niskim i srednjim prihodima ti udjeli bili ispod 20%. Uočene su velike razlike u dostupnosti kirurškog i radioterapijskog liječenja, primjerice za rani karcinom dojke usklađenost s preporukama kretala se od 13% u Gruziji do 82% u Francuskoj. Starije žene imale su znatno manju vjerojatnost da prime liječenje prema smjernicama u usporedbi sa srednjom dobi. Vrijeme od dijagnoze do početka terapije variralo je od manje od mjesec dana u nekim europskim zemljama do čak godinu dana u Mongoliji. Ovi rezultati pružaju globalnu sliku nejednakosti u onkološkoj skrbi i ističu važnost ranog otkrivanja te pravednog pristupa liječenju. Više na poveznici.
Novi europski okvir za zajedničku kliničku procjenu i odlučivanje o troškovnoj učinkovitosti
Zajednička klinička procjena (Joint Clinical Assessment, JCA) postaje važan alat za unaprjeđenje donošenja odluka o uvođenju novih zdravstvenih tehnologija u Europskoj uniji. Provedeno je istraživanje koje opisuje kako nova EU regulativa 2021/2282 uvodi usklađeni okvir za procjenu kliničke učinkovitosti i sigurnosti lijekova na razini svih država članica. Ova promjena posebno je značajna u području onkologije, gdje se očekuje bolja usporedivost podataka i smanjenje dupliciranja nacionalnih postupaka procjene. JCA standardizira procjenu kliničkih ishoda, dok se procjene troškovne učinkovitosti i dalje provode na nacionalnoj razini. Autori ističu potrebu usklađivanja modela troškovne učinkovitosti s parametrima definiranima kroz JCA, poznatima kao PICO (populacija, intervencija, komparator, ishod). U radu se naglašava važnost rane komunikacije između proizvođača lijekova i tijela za procjenu zdravstvenih tehnologija. Također se razmatraju izazovi vezani uz različite komparatore i metode neizravnih usporedbi. Zaključuje se da učinkovita primjena JCA može ubrzati pristup pacijenata inovativnim lijekovima. Više na poveznici.
Novosti možete pročitati i na stranicama Odjela za znanstveni rad KBC Split.
Ove Novosti dio su aktivnosti Centra za medicinu utemeljenu na dokazima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Više o Centru možete pronaći na ovoj poveznici.
Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.