Mjerenje krvnog tlaka bez manšete – novi potencijal u dijagnostici hipertenzije
Standardna dijagnoza i praćenje hipertenzije temelje se na mjerenju krvnog tlaka (KT) pomoću uređaja s manšetom. Međutim, sve se više istražuju uređaji za mjerenje krvnog tlaka bez manšete, koji KT procjenjuju neizravno, koristeći metode poput fotopletizmografije, analize pulsa i drugih digitalnih tehnika. U nedavno provedenoj opservacijskoj studiji jednog centra, koja je obuhvatila 51 pacijenta, prosječna dnevna vrijednost sistoličkog KT-a tijekom sedam dana, izmjerena pomoću uređaja bez manšete, bila je slična onoj dobivenoj 24-satnim ambulatornim praćenjem krvnog tlaka. Međutim, uređaj bez manšete konzistentno je precjenjivao noćni sistolički i dijastolički tlak u usporedbi s ABPM-om (prosječna razlika 12.5 mmHg i 4.1 mmHg). Za sada su potrebna daljnja validacijska ispitivanja i izrada specifičnih kliničkih smjernica prije nego što se uređaji bez manšete mogu preporučiti za rutinsku kliničku primjenu. Više o preporukama na poveznici.
Nove ASRA smjernice za regionalnu anesteziju u bolesnika na antikoagulantnoj terapiji
Američko društvo za regionalnu anesteziju i medicinu boli u travnju 2025. objavilo je nove, ažurirane smjernice za izvođenje regionalne anestezije u bolesnika koji primaju antitrombotsku ili trombolitičku terapiju. U odnosu na prethodno izdanje, smjernice donose niz važnih promjena koje olakšavaju donošenje kliničkih odluka u kompleksnim situacijama. Posebno su istaknute nove preporuke koje se odnose na određivanje optimalnog vremena za postavljanje igle ili uklanjanje katetera kod pacijenata koji uzimaju izravne oralne antikoagulanse i fondaparinuks. Uz to, uvedena je klasifikacija visokih i niskih doza za određene lijekove, što dodatno precizira rizik u kontekstu planiranja regionalnih tehnika. Također su uvedene smjernice koje uključuju procjenu koncentracije lijeka u plazmi kao kriterij za procjenu sigurnosti zahvata, čime se omogućava individualiziran pristup svakom pacijentu. Ove promjene predstavljaju važan korak prema većoj sigurnosti i boljoj usklađenosti prakse s farmakokinetikom suvremenih antikoagulansa. Više o preporukama na poveznici.
Automatizirani sustavi za primjenu inzulina korisni i kod odraslih s dijabetesom tipa 2
Automatizirani sustavi za primjenu inzulina (AID), koji se rutinski koriste u liječenju dijabetesa tipa 1, dosad su rijetko proučavani u kontekstu dijabetesa tipa 2. U novom 13-tjednom randomiziranom ispitivanju, 319 odraslih osoba s dijabetesom tipa 2 (prosječna dob 58 godina, prosječan HbA1c 8,2%) bilo je nasumično raspoređeno na liječenje AID sustavom (n = 215) ili uobičajenom strategijom primjene inzulina, većinom višekratnim dnevnim injekcijama (n = 104). Uporaba AID sustava dovela je do veće redukcije prosječnog HbA1c (-0,9 u odnosu na -0,3 postotna boda kod standardne terapije), kao i do značajnog povećanja vremena provedenog u ciljanom rasponu glukoze (70 do 180 mg/dL). Stopa hipoglikemije bila je niska u obje skupine. Ovi nalazi podupiru korištenje AID tehnologije i kod osoba s dijabetesom tipa 2 koje ne postižu zadovoljavajuću glikemijsku kontrolu unatoč liječenju višekratnim injekcijama inzulina. Više o istraživanju na poveznici.
Cjenovno diferenciranje lijekova prema indikaciji – potencijalno rješenje za rastuće troškove onkoloških terapija u Hrvatskoj
Sve veći troškovi lijekova na globalnoj razini, uključujući i Hrvatsku, predstavljaju značajan izazov za održivost zdravstvenih proračuna. Posebno se ističu onkološki lijekovi koji se često koriste za više indikacija, unatoč različitoj kliničkoj učinkovitosti, dok se za sve indikacije plaća ista cijena. Ova studija istražuje potencijal cjenovnog modela prema indikaciji (IBP – Indication-Based Pricing) kao alata za racionalizaciju troškova lijekova. U istraživanju su korištena dva pristupa IBP-u: prvi je određivanje cijene na temelju indikacije s najvećom ili najmanjom terapijskom koristi, dok je drugi uključivao usklađivanje cijene s pragom isplativosti procijenjenim za Hrvatsku. Također su provedeni intervjui s kreatorima zdravstvenih politika kako bi se procijenilo njihovo razumijevanje problema različite učinkovitosti lijekova s više indikacija. Kao primjer, analiziran je onkološki lijek abirateron u tri indikacije, pri čemu se pokazalo da se terapijska korist značajno razlikuje ovisno o indikaciji. Ovisno o odabranom IBP modelu, cijena lijeka može biti snižena za 74% ili povećana do 280%. Ovi nalazi potvrđuju da cjenovno diferenciranje prema indikaciji može značajno utjecati na troškovnu dinamiku lijekova i predstavlja potencijalno važan mehanizam za bolje upravljanje ograničenim zdravstvenim resursima, uz očuvanje pravednosti i učinkovitosti terapija. Više o istraživanju na poveznici.
Novosti možete pročitati i na stranicama Odjela za znanstveni rad KBC Split.
Ove Novosti dio su aktivnosti Centra za medicinu utemeljenu na dokazima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Više o Centru možete pronaći na ovoj poveznici.
Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.