Dodaci ribljeg ulja za bolesnike na održavanju dijalize
Pacijenti na dijalizi imaju visok rizik od kardiovaskularnog pobola i smrtnosti. U ispitivanju u kojem je više od 1200 ispitanika na održavanoj hemodijalizi nasumično raspoređeno na visoku dozu ribljeg ulja ili placebo, utvrđeno je da je stopa ozbiljnih kardiovaskularnih događaja (kardiovaskularna smrtnost, infarkt miokarda bez smrtnog ishoda, moždani udar bez smrtnog ishoda i periferna vaskularna bolest koja je dovela do amputacije) bila niža u skupini koja je primala riblje ulje tijekom 3,5 godine praćenja (0,31 prema 0,61 na 1000 dana praćenja po pacijentu). Korist u pacijenata bez ranije kardiovaskularne bolesti (otprilike dvije trećine ispitanika) bila je slična koristi u pacijenata s takvom anamnezom. Međutim, nije postignuto statistički značajno smanjenje ukupne smrtnosti. Na temelju ovih podataka preporučuje se primjena dodataka ribljeg ulja (stupanj dokaza 2B) radi sprječavanja novih i ponovljenih kardiovaskularnih događaja u pacijenata na održavanoj dijalizi. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se potvrdila korist ove intervencije. Više na poveznici.
AI potpora u procjeni aktivnosti ulceroznog kolitisa
Histološka procjena bolesti kod pacijenata s ulceroznim kolitisom ključna je za prepoznavanje aktivnosti upale i odgovor na terapiju, no u praksi je često opterećena subjektivnošću i zahtjevnošću postupka. Provedeno je istraživanje koje je imalo cilj razviti model umjetne inteligencije koji automatski detektira, lokalizira i kvantificira neutrofile u digitaliziranim histološkim preparatima pacijenata s ulceroznim kolitisom. U tu svrhu korišten je kombinirani model dubokog učenja koji segmentira tkivne strukture te identificira neutrofile unutar epitela, kripti i lamine proprije. Riječ je o istraživanju koja se temelji na podacima iz randomiziranog, dvostruko zaslijepljenog, placebom kontroliranog kliničkog ispitivanja faze 2 s dodatnom validacijom u vanjskoj prospektivnoj kohorti. Analizom je određena optimalna gustoća neutrofila, pri čemu je vrijednost od ≥21.7 stanica/mm² pokazala vrlo visoku točnost u razlikovanju aktivne bolesti od remisije. Model je prepoznavao i rane promjene tijekom terapije te uspješno stratificirao pacijente prema izgledu histološkog odgovora u 12. i 52. tjednu liječenja. Dobiveni rezultati pokazuju snažnu korelaciju između gustoće neutrofila i uobičajenih histoloških skorova, što potvrđuje pouzdanost pristupa. Posebno se istaknulo da lokalizacija neutrofila, napose u epitelu, nosi dodatnu prognostičku vrijednost. Ovaj pristup ističe potencijal umjetne inteligencije kao objektivnog alata koji standardizira procjenu upale i može olakšati donošenje terapijskih odluka. Više na poveznici.
Točnost brze urinske analize u febrilnih dojenčadi
Infekcije mokraćnog sustava čest su uzrok povišene temperature u najmlađih bolesnika, a pravodobno prepoznavanje i dalje predstavlja izazov u hitnom prijemu. Provedeno je istraživanje koje je analiziralo koliko pouzdano test trake mogu otkriti infekciju mokraćnog sustava u febrilnih dojenčadi mlađih od 90 dana kada se urin prikuplja metodom čistog hvata. Riječ je o post hoc analizi velike multicentrične prospektivne kohortne studije FIDO, koja je uključila 35 hitnih pedijatrijskih centara u Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj. Brza urinska analiza često se koristi u kliničkoj praksi, ali njezina se točnost znatno razlikuje ovisno o dobi, spolu i načinu očitanja trake. Najveću osjetljivost pokazala je automatizirana analiza u dojenčadi starije od 28 dana, gdje je zabilježena osjetljivost od 87,5% i specifičnost od 73,4%. S druge strane, osjetljivost je bila puno niža u novorođenčadi i u slučajevima kada su trake očitavali korisnici bez uređaja. Uočen je i niži stupanj specifičnosti u djevojčica, vjerojatno zbog većih stopa kontaminacije uzoraka dobivenih čistim hvatom. Ovo istraživanje naglašava da bi se automatizirana analiza urina mogla sigurno koristiti kao metoda probira u starije dojenčadi, dok se u novorođenčadi i kod ručnog očitanja rezultati moraju interpretirati s posebnim oprezom. Više na poveznici.
Uloga generativne umjetne inteligencije u jačanju uključivanja pacijenata u HTA procese
Uključivanje pacijenata u procjene zdravstvenih tehnologija (HTA) dobiva sve veći značaj jer nedostatak razumljivih informacija i dalje ograničava njihovu stvarnu uključenost. Provedeno je istraživanje koje analizira kako generativna umjetna inteligencija može unaprijediti izradu sažetaka prilagođenih pacijentima te time olakšati njihovo sudjelovanje u procesima HTA. Razmotreni su postojeći europski regulatorni okviri kako bi se pronašao prostor u kojem bi takvi alati mogli povećati transparentnost i pravednost. Laički sažetci (PLS) i sažetci informacija za pacijente (SIP) su ključni za smanjenje komunikacijskog jaza jer tehnička dokumentacija često ostaje teško razumljiva laicima. Opisani su primjeri iz različitih zemalja koji pokazuju kako standardizirani formati doprinose uključivanju pacijenata, ali i kako takav rad troši značajne resurse. Generativna umjetna inteligencija može ubrzati proces izrade prvih verzija sažetaka uz zadržavanje strukture i čitljivosti. Također je prikazan dokaz koncepta koji pokazuje da AI može generirati jasne tekstove iako još uvijek zahtijevaju ljudsku provjeru. Tehnološka rješenja moraju biti praćena strogim nadzorom, standardima i zaštitom podataka. Posebno se ističu rizici vezani uz pristranost, jezične razlike i regulatorne zahtjeve. Dakle, AI može postati važan alat za jače uključivanje pacijenata, ali samo ako ostane u ravnoteži s etičkim principima i sustavnom ljudskom kontrolom. Više na poveznici.
Novosti možete pročitati i na stranicama Odjela za znanstveni rad KBC Split.
Ove Novosti dio su aktivnosti Centra za medicinu utemeljenu na dokazima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
Više o Centru možete pronaći na ovoj poveznici.
Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.