Memantin za liječenje atrijske aritmije
Trenutačno ne postoji odobreni lijek za supresiju preuranjenih atrijskih kontrakcija (engl. premature atrial contractions, PAC). Učinci memantina, antagonista N-metil-D-aspartatnih (NMDA) receptora koji se koristi u liječenju odabranih bolesnika s Alzheimerovom demencijom, ispitivani su u dvostruko slijepom kliničkom ispitivanju koje je uključilo više od 250 odraslih osoba s učestalim PAC-ovima, nasumično raspoređenih na primanje memantina ili placeba tijekom šest tjedana. Među 241 bolesnika koji su primili barem jednu dozu dodijeljenog liječenja, memantin je u usporedbi s placebom smanjio broj PAC-ova, opterećenje nesustavnom atrijskom tahikardijom te kumulativnu incidenciju novonastale fibrilacije atrija. Ni u jednoj terapijskoj skupini nisu zabilježene ozbiljne nuspojave povezane s lijekom. Ovi rezultati pružaju preliminarnu potporu novoj strategiji liječenja atrijskih aritmija koja nije temeljena na djelovanju na ionske kanale. Više o preporukama na poveznici.
Model umjetne inteligencije predviđa oporavak kod iznenadnog senzorineuralnog gubitka sluha
Iznenadni senzorineuralni gubitak sluha predstavlja hitno stanje u otorinolaringologiji, a ishod liječenja često je teško predvidjeti već pri prvom pregledu. Provedeno je retrospektivno kohortno istraživanje koje je uključilo 227 bolesnika s jednostranim iznenadnim senzorineuralnim gubitkom sluha liječenih integriranim pristupom koji kombinira konvencionalnu i tradicionalnu kinesku medicinu. Cilj istraživanja bio je razviti model strojnog učenja koji bi mogao predvidjeti uspješnost liječenja na temelju rutinski dostupnih kliničkih i laboratorijskih podataka. Analizirano je osam različitih modela strojnog učenja, pri čemu je najbolju prediktivnu vrijednost pokazao XGBoost model. Model je identificirao četiri ključna prognostička čimbenika: aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme (APTT), trajanje bolesti prije početka liječenja, broj trombocita i ukupne proteine u serumu. Utvrđeno je da je vjerojatnost oporavka najveća ako liječenje započne unutar 10 dana od pojave simptoma. Najpovoljniji ishodi povezani su s vrijednostima APTT-a između 25 i 30 sekundi te brojem trombocita od 200 do 250 × 10⁹/L. Analiza je također pokazala da i snižene i povišene vrijednosti ukupnih proteina mogu biti povezane s lošijim ishodima liječenja. Prednost razvijenog modela jest njegova interpretabilnost, odnosno mogućnost razumijevanja doprinosa pojedinih čimbenika procjeni prognoze. Autori zaključuju da bi ovakav pristup mogao pomoći u ranoj stratifikaciji rizika i individualizaciji liječenja, no potrebna su dodatna multicentrična istraživanja za potvrdu njegove kliničke primjenjivosti. Više o istraživanju na poveznici.
Umjetna inteligencija otvara nove mogućnosti u dijagnostici srčane amiloidoze
Srčana amiloidoza često ostaje nedovoljno prepoznata bolest zbog sličnosti kliničkih i slikovnih obilježja s drugim kardiovaskularnim stanjima. Proveden je pregledni rad koji je analizirao primjenu umjetne inteligencije u dijagnostici i praćenju srčane amiloidoze. Autori su pregledali dostupna istraživanja objavljena između 2015. i 2025. godine koja su koristile algoritme umjetne inteligencije za analizu elektrokardiograma, ehokardiografije, magnetske rezonancije srca i nuklearne scintigrafije. Prikazani podaci pokazuju da modeli temeljeni na umjetnoj inteligenciji mogu prepoznati suptilne obrasce bolesti koje je teško uočiti konvencionalnim metodama. Posebno se ističe primjena umjetne inteligencije u analizi elektrokardiograma, gdje je u više istraživanja postignuta visoka dijagnostička točnost te mogućnost ranijeg otkrivanja bolesti. Značajan napredak zabilježen je i u području ehokardiografije, gdje algoritmi mogu automatski analizirati videozapise i smanjiti varijabilnost među ispitivačima. U kardiološkoj magnetskoj rezonanciji umjetna inteligencija omogućuje precizniju karakterizaciju tkiva i automatiziranu kvantifikaciju promjena povezanih s nakupljanjem amiloida. Slični rezultati opisani su i za nuklearnu scintigrafiju, gdje algoritmi pridonose standardizaciji očitanja i objektivnijoj procjeni opterećenja bolesti. Osim dijagnostike, razvijaju se modeli za procjenu prognoze, fenotipizaciju bolesnika i praćenje odgovora na liječenje. Autori zaključuju da bi umjetna inteligencija u budućnosti mogla postati važan alat za ranije prepoznavanje srčane amiloidoze te podršku kliničkom odlučivanju kroz integraciju podataka iz više dijagnostičkih metoda. Više o istraživanju na poveznici.
Kako korisnici doživljavaju Meta-Analysis of Economic Evaluations (MAEE)?
Donošenje zdravstvenih politika sve se više oslanja na ekonomske dokaze koji pomažu u procjeni isplativosti zdravstvenih intervencija. Provedeno je presječno anketno istraživanje s ciljem ispitivanja stavova korisnika o Meta-Analysis of Economic Evaluations (MAEE) i njihovoj primjenjivosti u donošenju odluka. U istraživanju je sudjelovalo 76 sudionika konferencije ISPOR Real-World Evidence Summit 2025, većinom iz akademske zajednice te farmaceutske i medicinsko-tehnološke industrije. Više od polovice ispitanika ranije je čulo za ovu metodologiju, no nitko nije imao iskustvo njezine provedbe. Unatoč tome, 78 % sudionika smatralo je da bi MAEE mogle biti korisne ili vrlo korisne za donošenje zdravstvenih politika. Kao glavne prednosti istaknute su mogućnost prepoznavanja razlika među istraživanjima, smanjenje pristranosti povezane s oslanjanjem na pojedinačne analize te povećanje preciznosti procjena objedinjavanjem rezultata. Više od polovice ispitanika navelo je da bi vjerojatno koristilo ovakve analize u budućem radu. Potencijalnim korisnicima najčešće su smatrani nacionalna zdravstvena tijela, donositelji politika, zdravstvene ustanove i zemlje s ograničenim kapacitetima za provođenje ekonomskih evaluacija. Nisu utvrđene značajne razlike u percepciji koristi između ispitanika različite razine iskustva ili prethodnog poznavanja metode. Rezultati upućuju na pozitivan stav prema MAEE-u, ali i na potrebu za dodatnim metodološkim razvojem, edukacijom korisnika i istraživanjima koja bi potvrdila njegovu vrijednost u različitim zdravstvenim sustavima. Više o istraživanju na poveznici.
Ove Novosti dio su aktivnosti Centra za medicinu utemeljenu na dokazima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
Više o Centru možete pronaći na ovoj poveznici. Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.