Cijepljenje protiv HPV-a i smrtnost od raka vrata maternice
Cijepljenje protiv humanog papilomavirusa (HPV) smanjuje incidenciju raka vrata maternice, a novi podaci upućuju na to da je povezano i sa smanjenjem smrtnosti od ove bolesti. U istraživanju koje je procjenjivalo učinak nacionalnog programa cijepljenja protiv HPV-a u Engleskoj nije zabilježen niti jedan smrtni ishod od raka vrata maternice među ženama u dobi od 20 do 24 godine tijekom razdoblja od 2020. do 2024. godine, odnosno u kohorti koja je ostvarila visoku procijepljenost protiv HPV-a u dobi od 12 do 13 godina. Procijenjeno je da bi, u odsutnosti nacionalnog programa cijepljenja, u ovoj dobnoj skupini bilo zabilježeno 23 smrtna slučaja od raka vrata maternice. Cijepljenje protiv HPV-a također je bilo povezano s procijenjenim smanjenjem smrtnosti od raka vrata maternice do 80 % među starijim generacijama žena koje su cijepljene do 18. godine života, iako su u tim kohortama stope procijepljenosti bile niže. Ovi rezultati dodatno podupiru preporuku da se rutinsko cijepljenje protiv HPV-a provodi u ranoj životnoj dobi. Više o preporukama na poveznici.
Finerenon smanjuje rizik progresije kronične bubrežne bolesti i kardiovaskularnih događaja
Kronična bubrežna bolest predstavlja sve veći javnozdravstveni problem zbog visokog rizika razvoja zatajenja bubrega i kardiovaskularnih komplikacija. Provedena je objedinjena analiza individualnih podataka sudionika iz triju randomiziranih, dvostruko slijepih, placebom kontroliranih kliničkih ispitivanja koja su uključila ukupno 14 574 bolesnika s kroničnom bubrežnom bolešću. Istraživanjem je procijenjena učinkovitost i sigurnost finerenona, nesteroidnog antagonista mineralokortikoidnih receptora, u bolesnika s dijabetičkom i nedijabetičkom kroničnom bubrežnom bolešću. Rezultati su pokazali da je primjena finerenona smanjila rizik progresije bubrežne bolesti za 24 % u odnosu na placebo. Također je zabilježeno smanjenje rizika od razvoja terminalnog zatajenja bubrega, hospitalizacije zbog srčanog zatajenja i kardiovaskularne smrti. Liječenje je bilo povezano i sa smanjenjem ukupne smrtnosti za 12 %. Povoljni učinci bili su konzistentni neovisno o uzroku bubrežne bolesti, stupnju albuminurije, glikemijskom statusu i početnoj bubrežnoj funkciji. Iako je hiperkalijemija bila češća u skupini koja je primala finerenon, ozbiljni događaji koji su zahtijevali hospitalizaciju bili su rijetki. Autori zaključuju da bi finerenon mogao postati temeljna terapijska opcija za širok spektar bolesnika s kroničnom bubrežnom bolešću. Rezultati istraživanja dodatno podupiru proširenje preporuka za njegovu primjenu i izvan populacije bolesnika sa šećernom bolešću tipa 2. Više o istraživanju na poveznici.
Manjak vitamina D – nove preporuke za kliničku praksu
Nedostatak vitamina D i dalje predstavlja važan javnozdravstveni problem zbog svoje povezanosti s poremećajima zdravlja kostiju, ali i brojnim drugim kroničnim bolestima. Proveden je strukturirani narativni pregled literature s ciljem sažimanja aktualnih spoznaja o dijagnostici i nadoknadi vitamina D. Autori su analizirali radove objavljene između 2000. i 2025. godine, uključujući randomizirana kontrolirana istraživanja, metaanalize, opservacijske studije i kliničke smjernice. Rezultati pokazuju da rutinsko testiranje razine vitamina D u općoj populaciji nije opravdano te se preporučuje ciljano određivanje koncentracije vitamina D kod osoba s povećanim rizikom, poput starijih osoba, bolesnika s osteoporozom, pretilošću ili poremećajima apsorpcije. Naglašava se da je empirijska suplementacija često isplativija i praktičnija od rutinskog laboratorijskog testiranja. Kao najpovoljniji oblik nadoknade ističe se kolekalciferol (vitamin D3), koji zbog svojih farmakokinetičkih svojstava učinkovito podiže i održava serumske koncentracije vitamina D. Održavanje razine 25(OH)D oko 30 ng/mL povezano je s boljim zdravljem kostiju i manjim rizikom od prijeloma. Autori također upozoravaju na značajne razlike među postojećim smjernicama i nedostatak konsenzusa o optimalnim graničnim vrijednostima vitamina D. Zaključno, preporučuje se individualizirani pristup određivanju i nadoknadi vitamina D, uz standardizaciju dijagnostičkih kriterija i daljnja istraživanja dugoročnih kliničkih učinaka suplementacije. Više o istraživanju na poveznici.
Hoće li nova europska procjena zdravstvenih tehnologija ograničiti dostupnost pojedinih inovativnih lijekova?
Procjena kliničke učinkovitosti novih lijekova ključna je za donošenje odluka o njihovoj dostupnosti i financiranju u zdravstvenim sustavima. Provedeno je perspektivno istraživanje koje je analiziralo ishode procjene zdravstvenih tehnologija (HTA) za lijekove čija se klinička učinkovitost temelji na ograničenim kliničkim dokazima u Francuskoj, Njemačkoj, Poljskoj i Španjolskoj te simuliralo njihovu procjenu prema novom europskom sustavu zajedničke kliničke procjene (engl. Joint Clinical Assessment, JCA). Utvrđeno je da je 16 % procjena u Francuskoj bilo temeljeno na takvim dokazima te da je većina analiziranih lijekova dobila pozitivne odluke o dostupnosti ili nadoknadi troškova. Prihvaćenost lijekova iznosila je 85 % u Francuskoj, 94 % u Njemačkoj, 90 % u Poljskoj i 76 % u Španjolskoj. Simulacija je, međutim, pokazala da 94 % tih lijekova ne bi ispunilo uvjete za procjenu unutar JCA sustava zbog nedostatka odgovarajućih usporednih podataka. Samo bi mali broj lijekova mogao biti procijenjen, i to uz vrlo nisku razinu sigurnosti dokaza. Autori ističu da bi takvi rezultati mogli otežati pristup inovativnim terapijama i biti u suprotnosti s jednim od glavnih ciljeva europske regulative, odnosno poboljšanjem dostupnosti novih lijekova pacijentima. Također se navodi da bi provedba JCA za ove lijekove mogla povećati administrativno opterećenje bez jasne koristi za nacionalne procese procjene. Zaključeno je da je upitno trebaju li lijekovi s ovakvom razinom dokaza biti uključeni u zajedničku europsku procjenu jer možda neće učinkovito pridonijeti nacionalnim procjenama zdravstvenih tehnologija. Više o istraživanju na poveznici.
Ove Novosti dio su aktivnosti Centra za medicinu utemeljenu na dokazima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
Više o Centru možete pronaći na ovoj poveznici. Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.