Smanjenje tjelesne težine kod fibrilacije atrija
Smanjenje tjelesne težine u osoba s prekomjernom tjelesnom težinom ili debljinom smatra se važnim dijelom liječenja fibrilacije atrija (FA). Međutim, nije jasno može li gubitak tjelesne težine smanjiti simptome i opterećenje ovom bolešću u starijih bolesnika s dugotrajnim tijekom FA. U randomiziranom kliničkom ispitivanju koje je obuhvatilo 118 starijih bolesnika (prosječne dobi 68 godina), od kojih je približno polovica imala dugotrajnu perzistentnu FA, a svi su imali indeks tjelesne mase ≥ 27 kg/m², niskokalorična prehrana uz potporu u promjeni životnih navika dovela je do većeg gubitka tjelesne težine u usporedbi s uobičajenom skrbi. Međutim, unatoč uspješnijem mršavljenju, nije zabilježeno smanjenje simptoma ni opterećenja FA. Ovi se rezultati razlikuju od ranijih istraživanja provedenih u mlađih bolesnika, u kojih je gubitak tjelesne težine bio povezan sa smanjenjem simptoma i opterećenja bolešću. Dobiveni podaci naglašavaju važnost rane modifikacije čimbenika rizika, uključujući smanjenje tjelesne težine, osobito u mlađih bolesnika s FA i prekomjernom tjelesnom težinom ili debljinom. Više o preporukama na poveznici.
Trudnoća i postpartalno razdoblje povećavaju rizik od disekcije vratnih arterija
Cerebrovaskularne komplikacije tijekom trudnoće i nakon poroda rijetke su, ali mogu imati ozbiljne posljedice za majku. Napravljen je pregledni rad koji je analizirao dostupne dokaze o čimbenicima rizika za disekciju vratnih arterija tijekom trudnoće i postpartalnog razdoblja. Autori su pretražili literaturu u bazama PubMed, Scopus i Google Scholar te uključili originalna istraživanja, sustavne preglede, metaanalize i odabrane prikaze slučajeva. Rezultati upućuju na to da trudnoća približno udvostručuje rizik od disekcije vratnih arterija, dok je u postpartalnom razdoblju taj rizik više od pet puta veći. Najveću ulogu imaju fiziološke i hormonske promjene, povećan volumen krvi i hemodinamsko opterećenje koje mogu oslabiti stijenku krvnih žila. Dodatni čimbenici rizika uključuju višu dob rodilje, hipertenzivne poremećaje u trudnoći, bolesti vezivnog tkiva, arterijske malformacije i migrenu. Mehanički čimbenici, poput ozljeda vrata ili naglih pokreta glave, mogu djelovati kao okidači kod žena koje već imaju povećanu osjetljivost krvnih žila. Budući da se disekcija vratnih arterija može manifestirati glavoboljom ili boli u vratu, važno je pravodobno prepoznati simptome, osobito u postpartalnom razdoblju. Rana dijagnoza i liječenje mogu smanjiti rizik od moždanog udara i drugih neuroloških komplikacija. Više o istraživanju na poveznici.
Novi sustav za peritonejsku dijalizu poboljšava ultrafiltraciju i uklanjanje natrija
Poremećaji regulacije tekućine i natrija predstavljaju jedan od najvećih izazova u liječenju bolesnika na peritonejskoj dijalizi. Provedeno je prospektivno, multicentrično, randomizirano crossover istraživanje u kojem je uspoređena učinkovitost i sigurnost novog sustava Carry Life UF sa standardnom kontinuiranom ambulantnom peritonejskom dijalizom (CAPD). U istraživanje je uključeno 19 bolesnika koji su dovršili obje faze ispitivanja u kućnim uvjetima tijekom četiri tjedna. Primjena sustava Carry Life UF rezultirala je značajno većim volumenom ultrafiltracije u odnosu na standardnu izmjenu s 2,5 % glukozom (513 mL naspram 132 mL). Istodobno je postignuto i znatno veće uklanjanje natrija, uz prosječno povećanje od 43 mmol po izmjeni. Novi sustav pokazao je i veću učinkovitost ultrafiltracije u odnosu na apsorbiranu količinu glukoze, što upućuje na manju metaboličku izloženost glukozi. Prednost liječenja bila je dosljedna neovisno o brzini peritonejskog transporta, prisutnosti ultrafiltracijske insuficijencije ili šećerne bolesti. Sigurnosni profil bio je usporediv sa standardnim liječenjem, bez neočekivanih nuspojava ili ozbiljnih komplikacija povezanih s uređajem. Autori zaključuju da bi primjena sustava Carry Life UF mogla unaprijediti kontrolu volumena i natrija uz istodobno smanjenje potrebe za hipertoničnim glukoznim otopinama u bolesnika na peritonejskoj dijalizi. Više o istraživanju na poveznici.
Kako procijeniti isplativost ulaganja u zdravstvo?
Racionalno ulaganje ograničenih zdravstvenih resursa jedan je od najvećih izazova suvremenih zdravstvenih sustava. Provedena je metodološka analiza u kojoj su autori razmotrili nedostatke postojećeg načina izračuna povrata ulaganja (Return On Investment, ROI) u zdravstvu te predložili početne referentne pragove za njegovu interpretaciju. Riječ je o metodološkom radu koji se temelji na ekonomskim konceptima oportunitetnog troška, Pareto optimalnosti i pravednosti, a ne na kliničkom istraživanju. Autori ističu da danas ne postoje standardizirane smjernice za izračun ROI-ja, zbog čega su rezultati različitih studija često teško usporedivi. Predlaže se prag ROI-ja od 0,08 kada izračun uključuje monetizirane zdravstvene koristi, odnosno -0,47 kada se procjenjuju isključivo financijski učinci. Naglašava se da uključivanje zdravstvenih koristi može značajno promijeniti procjenu isplativosti pojedine intervencije. Kao primjer navode se programi promicanja zdravlja na radnom mjestu, koji mogu imati negativan financijski ROI, ali pozitivan ukupni ROI nakon uračunavanja koristi poput veće produktivnosti, manjeg broja bolovanja i smanjene fluktuacije zaposlenika. Autori također upozoravaju na etičke izazove monetizacije zdravstvenih ishoda te mogućnost nepravedne raspodjele resursa ako se ROI primjenjuje bez jasno definiranih metodoloških pravila. Smatraju da bi standardizacija izračuna i uvođenje referentnih pragova omogućili pouzdaniju usporedbu različitih zdravstvenih i javnozdravstvenih intervencija. Zaključuje se da bi takav pristup mogao unaprijediti donošenje odluka o raspodjeli zdravstvenih resursa i povećati korisnost ekonomskih evaluacija u zdravstvu. Više o istraživanju na poveznici.
Ove Novosti dio su aktivnosti Centra za medicinu utemeljenu na dokazima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
Više o Centru možete pronaći na ovoj poveznici. Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.