Profesionalizam u zdravstvu: Novosti iz medicine #76
Objavljeno: -
Kategorija:
Odjel za znastveni rad, Novosti

Apiksaban u usporedbi s rivaroksabanom u pacijenata s atrijskom fibrilacijom i bolestima srčanih zalistaka

Apiksaban i rivaroksaban često se koriste u liječenju pacijenata s atrijskom fibrilacijom i bolestima srčanih zalistaka, ali dosad nije bilo istraživanja koja uspoređuju ta dva lijeka. Stoga je provedeno kohortno istraživanje kojim se uspoređuju učinkovitost i sigurnost apiksabana i rivaroksabana. U istraživanje je uključeno 19.894 ispitanika koji prvi put uzimaju te lijekove. Primarni zbirni ishod za učinkovitost uključivao je ishemijski srčani udar ili sustavnu emboliju, dok je zborni ishod za sigurnost uključivao gastrointestinalna i intrakranijalna krvarenja. Ispitanici su praćeni jednu godinu. Istraživanje je pokazalo da je apiksaban učinkovitiji i sigurniji od rivaroksabana. Više na poveznici.

 

Miokarditis kao nuspojava cjepiva za COVID-19

Miokarditis je rijetka, ali značajna nuspojava cjepiva za COVID-19, posebno kod muškaraca mlađih od 40 godina. Ako u istraživanjima rizik od miokarditisa nije stratificiran relevantnim čimbenicima rizika, može se razrijediti za skupine s visokim rizikom i povećati za skupine s niskim rizikom. Stoga je proveden sustavni pregled kako bi se procijenilo kako je rizik miokarditisa prikazan u literaturi. U pregled je uključeno 29 istraživanja koja su procjenjivala incidenciju miokarditisa i perikarditisa nakon primanja Pfizer, Moderna ili Janssen cjepiva. Primarni ishod bio je postotak istraživanja koja su koristila 4, 3, 2, 1 ili 0 stratifikatora (tj. spol, dob, broj doza i proizvođača) kada su izvještavala o najvećem riziku za miokarditis. Sekundarni ishod bila je incidencija miokarditisa kod muškaraca nakon prve i druge doze Pfizer ili Moderna cjepiva. Ukupno 28% istraživanja koristilo je sva četiri stratifikatora, dok je njih čak 45% koristilo jedan ili nijedan stratifikator. Najveća incidencija miokarditisa bila je u rasponu od 8,1 do 39 slučajeva na 100.000 ispitanika (ili doza) u onim istraživanjima koja su koristila sve četiri stratifikatora. Pregled je također pokazao da su muškarci do 40 godine koji su primili drugu dozu mRNA cjepiva pod najvećim rizikom.

 

Učinkovitost intravenskog željeza u pacijenata sa srčanim zatajenjem i nedostatkom željeza: IRONMAN kliničko ispitivanje

Za pacijente sa zatajenjem srca, smanjenom ejekcijskom frakcijom lijeve klijetke i nedostatkom željeza, intravenska primjena željezove karboksimaltoze kratkoročno poboljšava kvalitetu života i sposobnost vježbanja te smanjuje broj bolničkih prijema zbog zatajenja srca do jedne godine. Provedeno je randomizirano kontrolirano ispitivanje na 1137 punoljetnih ispitanika sa zatajenjem srca i saturacijom transferina nižom od 20% ili serumskim feritinom nižim od 100 μg/L iz 70 bolnica u Ujedinjenom Kraljevstvu. Cilj ispitivanja bio je procijeniti dugoročne učinke intravenske primjene željezove derizomaltoze na kardiovaskularne ishode u osoba sa zatajenjem srca. Jedna skupina ispitanika primala je intravensko željezo u dozi izračunatoj prema masi i koncentraciji hemoglobina, dok je druga skupina dobila uobičajenu njegu. Ispitivanje je pokazalo da intravensko željezo nije bolje od uobičajene njege u liječenju pacijenata sa zatajenjem srca i manjkom željeza.

 

Utjecaj konzumacije octa na postprandijalnu glukozu i inzulinski odgovor

Postprandijalna hiperglikemija ima odlučujuću ulogu u razvoju kroničnih metaboličkih poremećaja. Učinak unosa octa uz obrok na postprandijalnu glukozu proučavan je u nekoliko istraživanja, ali s proturječnim rezultatima. Stoga je proveden sustavni pregled kako bi se sažela sva ispitivanja koja su izvijestila o učinku octa na postprandijalnu glukozu i inzulinski odgovor. U pregled je uključeno 11 ukriženih ispitivanja na 204 ispitanika. Pregled je pokazao da ocat može biti učinkovit u snižavanju postprandijalne glukoze i inzulina te bi se mogao koristiti kao dodatan alat za poboljšanje kontrole glukoze. Više na poveznici.

 

Ove Novosti dio su aktivnosti projekta Hrvatske zaklade za znanost, Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM). Više o projektu možete pronaći na ovoj poveznici.

Više o timu koji oblikuje Novosti ovdje. Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.