Hrvatski je sabor na sjednici 11. veljače 2022. godine donio odluku o proglašenju mjeseca ožujka „Mjesecom svjesnosti o raku debelog crijeva“ u Republici Hrvatskoj.
O raku debelog crijeva, koji je među najčešćim zloćudnim bolestima u svijetu te čini oko 10 % svih dijagnosticiranih slučajeva raka, govore i stručnjaci KBC-a Split.
Doc.dr. sc. Ivan Žaja, dr. med., specijalist gastroenterologije, kaže da karcinomi kolona i rektuma predstavljaju značajan javnozdravstveni problem u Republici Hrvatskoj. S približno 3.800 novodijagnosticiranih slučajeva godišnje, riječ je o najčešćoj malignoj bolesti, ali i drugom najčešćem uzroku smrti među zloćudnim bolestima. "Uzroci nastanka kolorektalnog karcinoma su višestruki te uključuju niz rizičnih čimbenika, poput starije životne dobi, prekomjerne tjelesne težine, loše prehrane, pušenja, konzumacije alkohola i nedostatka tjelesne aktivnosti. Važnu ulogu ima i genetska predispozicija, odnosno pozitivna obiteljska anamneza. U cilju ranog otkrivanja bolesti, u Hrvatskoj se od 2008. godine provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, a koji obuhvaća besplatno testiranje na okultno krvarenje u stolici za osobe starije od 50 godina. Unatoč dostupnosti programa, odaziv populacije i dalje je vrlo nizak. Bolest se često razvija bez ikakvih simptoma, dok se prvi znakovi – poput promjena u ritmu pražnjenja crijeva, prisutnosti krvi u stolici, bolova u trbuhu i neobjašnjivog gubitka tjelesne težine – nerijetko javljaju u uznapredovaloj fazi, što negativno utječe i na sam ishod liječenja. S obzirom na to da se većina kolorektalnih karcinoma razvija iz polipa, kolonoskopija ima ključnu ulogu u prevenciji. Ova metoda omogućuje istodobnu dijagnostiku i uklanjanje premalignih promjena te se smatra zlatnim standardom u ranom otkrivanju i liječenju bolesti. Zaključno, kolorektalni karcinom u velikoj je mjeri bolest koja se može u potpunosti prevenirati, no uspješnost prevencije izravno ovisi o pravodobnom odazivu na dostupne programe ranog otkrivanja bolesti. Stoga je izrazito značajno kontinuirano podizati svijest javnosti o važnosti preventivnih pregleda".
Dr. sc. Jelena Viculin, dr. med., specijalistica radioterapije i onkologije, naglašava da karcinom debelog crijeva, unatoč razvoju dijagnostičkih i terapijskih mogućnosti, u Hrvatskoj ostaje vodeći uzrok smrtnosti od raka. "Uz jednu od najviših stopa indcidencije kolorektalnog karcinoma među europskim zemljama, Hrvatska se nažalost i po smrtnosti nalazi na samomu vrhu ljestvice, odmah nakon Mađarske. Kao onkologica želim naglasti da su uz rano prepoznavanje simptoma, pravovremenu dijagnozu i dostupne terapijske mogućnosti, šanse za izlječenje vrlo visoke u ranim stadijima bolesti. Podatci naših baza nažalost potvrđuju da se kolorektalni karcinom često ne otkriva dovoljno rano, što smanjuje izglede izlječenja. Kako globalni trend pokazuje značajan porast incidencije u mlađim dobnim skupinama, gdje je zabilježen i agresivniji tijek bolesti, posebno želim naglasiti da i mladi pacijenti, iako nisu u formalnom programu probira, trebaju ozbiljno shvatiti simptome i javiti se liječniku. Rano prepoznavanje simptoma značajno povećava mogućnost izlječenja. Posebno su važni sljedeći simptomi koji su često prvi znakovi karcinoma debelog crijeva: 1. anemija (posebno kod muškaraca, neobjašnjiva slabost, umor, vrtoglavice) koja može biti prvi i jedini znak krvarenja iz tumora, osobito kod tumora uzlaznog crijeva, 2. poremećaji pražnjenja crijeva (učestale izmjene proljeva i zatvora, osjećaj nepotpunog pražnjenja, pomjena oblika ili izgleda stolice), 3. svježa krv u stolici ili crna stolica, 4. drugi simptomi (gubitak tjelesne mase bez dijete, bolovi ili nelagoda u abdomenu, nadutost itd.).
Budući da se manje od 10% tumora u Hrvatskoj dijagnosticira u lokaliziranom stadiju (koji se mogu izlječiti operacijom) prepoznavanje ovih simptoma ključno je za poboljšanje ishoda liječenja i izlječenje. Naglašavam, izlječenje je moguće u više od 85% slučajeva kada se bolest otkrije u ranim stadijima bolesti (stadij I–II) za što je potrebna brza rekacija same osobe kada primjeti simptome i tegobe.
Uz Nacionalni probir za rano otkrivanje kolorektalnih karcinoma za populaciju 50–74 godine, a na koji imamo poražavajuće slab odaziv u našoj županiji, željela bih naglasiti i važnost probira kod rizičnih i mlađih pacijenata sa simptomima, u ordinacijama obiteljske medicine kao i odaziv na sistematske preglede. Iako su u Hrvatskoj dostupne sve suvremene onkološke mogućnosti liječenja raka debelog crijeva — uključujući kemoterapiju, ciljane i imunoterapijske pristupe - najvažniju ulogu u spašavanju života ima prevencija i rano otkrivanje. Potrebno je podignuti svijest populacije o odazivu na programe probira. Velika odgovornost dakle leži i na samom pojedincu, ne samo u odazivu na Nacionalni program probira, nego je potrebno i na vrijeme prepoznati simptome te što prije potražiti liječničku pomoć. Rano reagiranje ostaje ključni faktor koji najviše utječe na ishod liječenja".
Doc. dr. sc. Ognjen Barčot, dr. med., specijalist opće kirurgije, subspecijalist abdominalne kirurgije pojašnjava da je operacija debelog crijeva zbog karcinoma vremenski je najkraći dio liječenja, a gledajući ukupne troškove često i njegov najjeftiniji dio. "Iz perspektive bolesnika, zbog intimnog, osobnog i tjelesnog biljega kirurgija predstavlja središnji dio liječenja. Iz perspektive struke, kirurgija je jedina metoda koja bolesniku može ponuditi izlječenje. Zbog toga kirurški postupak mora biti odlučan i radikalan, a svijest o njegovoj nužnosti, zajedno s očekivanjem boli, prirodno u bolesnika budi strah. Kada izlječenje više nije moguće, kirurgija i dalje ima važnu ulogu u palijativnom liječenju jer može ukloniti simptome i olakšati tegobe bolesnika. U KBC-u Split izvodimo sve zahvate na debelom crijevu u skladu s najnovijim dostignućima. Kad god je to moguće, operacije u svim opsezima izvodimo minimalno invazivnim tehnikama – baš kako bismo smanjili bol i ubrzali oporavak. Posjedujemo vrhunsku tehničku opremu i kontinuirano se educiramo u Hrvatskoj i inozemstvu, pa granicu takvog pristupa određuju isključivo stanje bolesnika te stadij, odnosno proširenost bolesti. Klinika za kirurgiju KBC-a Split Referentni je centar Ministarstva zdravstva za ubrzani oporavak nakon kirurškog zahvata (ERAS – Enhanced Recovery After Surgery)".
Prof. dr. sc. prim. Šimun Anđelinović, dr. med., specijalist sudske medicine i patološke anatomije ističe kako patolog ima središnju ulogu u dijagnostici raka debelog crijeva jer patohistološka analiza predstavlja temelj za konačnu potvrdu bolesti. "Nakon endoskopske biopsije ili kirurškog odstranjenja tumora, patolog mikroskopskom analizom određuje radi li se doista o malignom tumoru, o kojem je histološkom tipu riječ te procjenjuje stupanj diferencijacije tumora, dubinu prodora kroz stijenku crijeva, zahvaćenost limfnih i krvnih žila, perineuralno širenje te status resekcijskih rubova. Također procjenjuje broj i zahvaćenost limfnih čvorova, što je ključno za točno određivanje stadija bolesti i procjenu prognoze. U suvremenom liječenju raka debelog crijeva uloga patologa daleko nadilazi klasičnu mikroskopsku dijagnostiku. U našem KBC-u provodi se kompletna patohistološka i imunohistokemijska dijagnostika, kao i molekularna analiza tumorskih gena i biomarkera metodom sekvenciranja nove generacije (NGS). Takva sveobuhvatna obrada omogućuje preciznu karakterizaciju tumora na morfološkoj, proteinskoj i genskoj razini. Na taj način patolog nije samo dijagnostičar koji potvrđuje prisutnost tumora, nego i nezaobilazan član multidisciplinarnog onkološkog tima. Njegov nalaz usmjerava daljnje liječenje, pomaže u procjeni prognoze bolesti i omogućuje individualizirani terapijski pristup svakom pacijentu. Upravo zahvaljujući integraciji klasične patologije, imunohistokemije i suvremene molekularne dijagnostike moguće je odabrati najučinkovitije liječenje za pojedinog bolesnika".