U organizaciji Zavoda za endokrinologiju, dijabetologiju i bolesti metabolizma Kliničkog bolničkog centra Split i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu održana je javna tribina u povodu Svjetskog dana šećerne bolesti.
Tribina je, u Palači Miles, okupila liječnike, stručnjake i predstavnike udruga, s ciljem podizanja svijesti o šećernoj bolesti, mogućnostima prevencije i unaprjeđenja skrbi za oboljele u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Izv. prof. dr. sc. Mladen Krnić, specijalist interne medicine i subspecijalist endokrinologije i dijabetologije u KBC-u Split, istaknuo je da šećerna bolest poprima razmjere pandemije. „Na svjetskoj razini prevalencija šećerne bolesti već prelazi 10 posto populacije u razvijenim zemljama, dok zemlje u razvoju ubrzano sustižu te brojke. U Hrvatskoj je službeno registrirano više od 320 tisuća oboljelih, ali procjenjuje se da ih je stvarno oko pola milijuna. U našoj županiji riječ je o više od 50 tisuća ljudi. Nažalost, šećerna bolest je čimbenik rizika za niz ozbiljnih komplikacija: srčani i moždani udar, amputacije, sljepoću i bubrežno zatajenje. Ključno je rano otkrivanje i pravodobno liječenje kako bismo spriječili te ishode“.
Na važnost prevencije i ranog prepoznavanja bolesti upozorila je i dr. Daniela Marasović-Krstulović, predstojnica Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Split. „Šećerna bolest tipa 2 povezana je s debljinom i visokim kardiovaskularnim rizikom. Nažalost, u bolnicu nam često dolaze pacijenti s već razvijenim komplikacijama: infarktima, moždanim udarima, zatajenjem bubrega ili gangrenama. Prevencijom i ranijim otkrivanjem mogli bismo spriječiti mnoge od tih slučajeva. Kada bi se više ulagalo u edukaciju i promociju zdravih životnih navika – pravilnu prehranu, više kretanja, smanjenje tjelesne težine – broj oboljelih bio bi znatno manji. U tome još uvijek zaostajemo za zapadnim zemljama“.
Dekanica Medicinskog fakulteta u Splitu prof. Renata Pecotić naglasila je važnost suradnje akademske zajednice i zdravstvenog sustava u edukaciji budućih liječnika, ali i šire javnosti. „Dijabetes je jedna od najčešćih kroničnih bolesti u svijetu i Hrvatskoj. Ovakvi skupovi, koji šire svijest o ranoj dijagnozi i liječenju, iznimno su važni, osobito jer se bolest sve češće pojavljuje među mlađom populacijom. Na Medicinskom fakultetu veliku pozornost posvećujemo edukaciji o dijabetesu – ne samo studenata medicine, nego i drugih zdravstvenih djelatnika kroz programe trajne edukacije. Edukacija je temelj uspješne borbe protiv ove bolesti“.
Predsjednik Splitskog dijabetičkog društva Branko Lulić podsjetio je na važnost samokontrole i redovitih pregleda. „Dijabetes ne bira ni spol, ni vjeru, ni naciju. Ako imate ikakve sumnje ili simptome, reagirajte odmah, ne čekajte sutra. Posljedice mogu biti teške: sljepoća, amputacije, dijaliza, moždani udari. Pravodobna reakcija može spasiti život“.
Skup je zaključen porukom da je dijabetes bolest koja se može držati pod kontrolom, ali samo uz suradnju pacijenata, zdravstvenih djelatnika i društva u cjelini. Organizatori su izrazili nadu da će se kroz ovakve javne tribine i edukativne aktivnosti potaknuti veća svijest građana o važnosti prevencije i redovitih pregleda.
Također, u Centru za dijabetes Zavoda za endokrinologiju, dijabetologiju i bolesti metabolizma Klinike za unutarnje bolesti medicinskim sestrama i tehničarima su održana stručna predavanja pod nazivom "Sestrinska skrb bolesnika sa šećernom bolesti”.
Nakon pozdravne riječi predstojnice zavoda prof. prim. dr. sc. Tine Tičinović Kurir i izv. prof. dr. sc. Mladena Krnića, medicinske sestre edukatori održale su predavanja. Općenito o šećernoj bolesti i liječenju govorila je Marija Bandić, mag. med. techn., o upotrebi moderne tehnologije u liječenju šećerne bolesti Silvana Atlaga, bacc. med. techn., a o edukaciji bolesnika sa šećernom bolesti Ana Pavičić, bacc. med. techn.
Predavanju su prisustvovale medicinske sestre Kliničkog bolničkog centra Split i Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije. Ukazano je na važnost prevencije i ranog otkrivanja bolesnika sa šećernom bolesti, kao i dobre edukacije bolesnika sa ciljem dobre glukoregulacije i prevencije komplikacija bolesti. Samo trajna suradnja medicinskih sestara svih razina zdravstvene zaštite može rezultirati dobrim rezultatima zdravstvene njege bolesnika oboljelih od šećerne bolesti.