U organizaciji Klinike za dječje bolesti KBC-a Split i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, 21. i 22. studenog 2025. održan je poslijediplomski tečaj trajnog medicinskog usavršavanja pod nazivom „Tko je to u ogledalu? Suvremeni pristup debljini i anoreksiji nervozi u djetinjstvu i adolescenciji“. Voditeljice tečaja su izv. prof. dr. sc. Ivana Unić Šabašov i izv. prof. prim. dr. sc. Orjena Žaja.
Djelatnici Klinike za dječje bolesti KBC-a Split bave se debljinom i poremećajima u jedenju dugi niz godina u okviru subspecijalnosti endokrinologije i gastroenterologije. Danas je to centar koji pruža cjelovitu skrb u okviru multidisciplinarnog tima za liječenje debljine i anoreksije nervoze dječje dobi. Cilj tečaja je godišnje okupljanje stručnjaka koji u svakodnevnom radu pružaju skrb djeci i adolescentima s problemima debljine i poremećaja u jedenju. Prenošenjem najnovijih znanstvenih spoznaja i razmjenom kliničkih iskustva polaznici podižu razinu svoga znanja kako bi pružali što kvalitetniju skrb oboljelima te pravovremenim prepoznavanjem i pravilnim pristupom liječenju smanjili mogućnost nastanka dugoročnih metaboličkih posljedica.
„Nažalost raste broj djece s problemom poremećaja prehrane tipa anoreksije nervoze, ali jednako tako raste i broj djece s debljinom. To su dvije bolesti koje se na prvi pogled čine dijametralno suprotne, no nove znanstvene spoznaje kažu da imaju puno toga sličnoga. Dijele veliki broj sličnih uzroka, a u konačnici i komplikacija morbiditeta i mortaliteta. Zato tome pristupamo jednako. Dakle u jednom tečaju pričamo i o debljini i o anoreksiji nervozi. Suvremeni stil života ne doprinosi zdravlju djece niti u kontekstu anoreksije nervoze niti u kontekstu debljine. Prevencija se provodi, no nažalost još uvijek nemamo dovoljno dobre rezultate“, istaknula je izv. prof. prim. dr. sc. Orjena Žaja, subspecijalistkinja pedijatrijske gastroenterologije.
„Danas postoji opasnost o olakog konzumiranja određenih lijekova koji se promoviraju, posebno u odrasloj populaciji. No liječenje debljine, kao i anoreksije nervoze, je kompleksno, dugo i multidisciplinarno. Tu nisu dovoljni samo pedijatri svih subspecijalnosti, već su nužni psiholozi, psihijatri, ginekolozi, školska i obiteljska medicina, a najnovije spoznaje jako stavljaju naglasak na kineziologiju. Potrebno je mijenjati zdravstveno ponašanje i stil života. U onim najtežim slučajevima, kada je riječ o ljudima koji su iznimno pretili, također možemo ponuditi i kirurške metode liječenja“, naglasila je izv. prof. dr. sc. Ivana Unić Šabašov, subspecijalistkinja pedijatrijske endokrinologije, dijabetesa i bolesti metabolizma.
„Negdje oko 50% adolescenata u svom iskustvu navodi traumu s djetinjstvu koja na specifičan način utječe na oblikovanje ličnosti. Najčešće su to razvojne traume koje zovemo kompleksne traume. To su traume koje nastaju unutar obiteljskog okruženja u kontaktu sa primarnim skrbnicima, a koje se odnose na ponavljane događaje zlostavljanja ili emocionalnog, fizičkog i seksualnog zanemarivanja. Istaknula bih ovo emocionalno zanemarivanje kao najčešći uzrok kojeg susrećemo u praksi, a koji stvara specifičnosti u slici djeteta o samom sebi i o drugima koje gradimo od ranog djetinjstva“, ustvrdila je dr. sc. Irena Mišetić, magistra psihologije i specijalistkinja kliničke psihologije na klinici za dječje bolesti.
Na tečaju su o ovom problemu izlagala 32 predavača, stručnjaka iz različitih područja koji su ustvrdili da je problem moguće riješiti samo zajedničkim angažmanom svih sudionika u društvu.