Ovogodišnji Svjetski dan bubrega, pod sloganom „Zdravlje bubrega za sve: Zdravlje ljudi, zdravlje planeta”, usmjeren je na promicanje prevencije i ranog otkrivanja bubrežnih bolesti te na podizanje svijesti o snažnoj povezanosti između zdravlja bubrega i očuvanja našega planeta.
Tri su metode nadomještanja bubrežne funkcije za bolesnike sa završnim stadijem kronične bubrežne bolesti – hemodijaliza, peritonealna dijaliza i transplantacija bubrega.
- Hemodijaliza je postupak gdje se krv odstranjuje iz tijela pacijenta te pročišćava kroz vanjski uređaj koji pomaže uklanjanju viška tekućine te otpadnih tvari iz krvi. Ovaj postupak se obično provodi tri puta tjedno u bolničkim uvjetima.
- Peritonealna dijaliza je druga metoda koja koristi potrbušnicu za uklanjanje otpadnih tvari, danas sve češće pomoću automatiziranog uređaja.
- Transplantacija ili presađivanje bubrega je široko prihvaćena metoda liječenja kroničnog zatajenja bubrega u završnom stadiju kronične bubrežne bolesti. Uspješna transplantacija omogućava novi život, ali i bolju kvalitetu života pa se mnogi mogu vratiti normalnim životnim i radnim aktivnostima. Transplantacijom se postiže maksimalna medicinska, osobna i socijalna rehabilitacija pacijenta. Ponekad je transplantacija i jedina metoda liječenja, za bolesnike u završnom stadiju bolesti bubrega kada nije moguće provoditi dijalizu, npr. kada se iscrpe vaskularni pristupi ili druge mogućnosti provođenja dijalize.
Klinički bolnički centar Split je početkom srpnja 2025. godine, kada je izvedena prva transplantacija bubrega, postao najmlađi transplantacijski centar u Hrvatskoj. U proteklih 8 mjeseci, do danas, transplantacijski tim splitske bolnice uspješno je obavio već 11 transplantacija bubrega.
KBC Split već godinama ima dobro razvijen program obrade bolesnika za transplantaciju te post-transplantacijsku skrb, a sve je dodatno unaprijeđeno u zadnje dvije godine uspostavom Dnevne bolnice za transplantaciju bubrega, gdje se prati oko 350 bolesnika nakon transplantacije bubrega. Bolesnici liječeni dijalizom i opterećeni brojnim pridruženim bolestima sada imaju mogućnost provesti cijeli proces transplantacijskog liječenja pod krovom KBC-a Split što će im znatno poboljšati kvalitetu života. Procjenjuje se da od ukupnog broja aktualno prijavljenih bolesnika na listi Eurotransplanta u RH oko 30% gravitira liječenju KBC-u Split.
O obilježavanje svjetskog dana bubrega:
Sve izraženiji ekološki izazovi poput onečišćenja zraka i ekstremnih vremenskih pojava povećavaju rizik od razvoja bubrežnih bolesti i ubrzavaju njihovo napredovanje. S druge strane, liječenje uznapredovalog zatajenja bubrega, osobito dijaliza, zahtijeva znatne količine vode, energije i jednokratne plastike, što dodatno opterećuje okoliš. Stoga ovogodišnja poruka naglašava kako brigom o prevenciji, pravodobnom otkrivanju bolesti i primjenom ekološki održivijih terapijskih pristupa možemo istodobno štititi zdravlje bubrega i očuvati naš planet.
Kronična bubrežna bolest (KBB) pogađa svaku desetu osobu u svijetu i predstavlja sve veći javnozdravstveni izazov. Često se razvija bez jasnih simptoma, a otkriva tek u uznapredovaloj fazi, kada već uzrokuje ozbiljne komplikacije, povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i može dovesti do zatajenja bubrega.
Simptomi blagoga do umjerenog zatajenja bubrega često su blagi, poput učestalog noćnog mokrenja zbog smanjene sposobnosti bubrega da zadrže vodu. Zadržavanje soli i tekućine može uzrokovati povišen krvni tlak te povećati rizik od srčanog udara i zatajenja srca.
S napredovanjem bolesti i porastom štetnih tvari u krvi javljaju se:
- umor
- slabija koncentracija
- mišićna slabost i grčevi
- mučnina
- povraćanje
- pothranjenost
- svrbež.
Glavni uzroci kronične bubrežne bolesti su šećerna bolest i povišen arterijski tlak. Osobe s dijabetesom, hipertenzijom, kardiovaskularnim bolestima ili pozitivnom obiteljskom anamnezom imaju povećan rizik te je važno da se redovito kontroliraju, uzimaju propisanu terapiju i pridržavaju zdravih životnih navika. Održavanjem šećera u krvi i krvnog tlaka u preporučenim granicama može se odgoditi ili spriječiti razvoj bolesti.
Rano otkrivanje bolesti spašava živote.
Jednostavne pretrage krvi i urina omogućuju pravodobno prepoznavanje oštećenja bubrega i usporavanje napredovanja bolesti, osobito kod osoba s dijabetesom, povišenim krvnim tlakom, kardiovaskularnim bolestima, pretilošću ili pozitivnom obiteljskom anamnezom.
Na 78. Svjetskoj zdravstvenoj skupštini Svjetska zdravstvena organizacija je usvojila prvu rezoluciju posvećenu bubrežnom zdravlju („Reducing the burden of noncommunicable diseases through promotion of kidney health and strengthening prevention and control of kidney disease“), čime je ono prepoznato kao globalni prioritet.
Rezolucija ističe sljedeće prioritete:
- Prepoznavanje kronične bubrežne bolesti kao rastućeg globalnog javnozdravstvenog problema.
- Pozivanje država članica na uključivanje skrbi o bubrezima u nacionalne zdravstvene strategije i politike za nezarazne bolesti.
- Naglašavanje važnosti prevencije, ranog otkrivanja i pravodobnog liječenja bubrežnih bolesti.
- Jačanje primarne zdravstvene zaštite radi poboljšanja dostupnosti dijagnostike i skrbi.
- Poticanje osiguravanja pravednog pristupa osnovnim lijekovima, dijagnostičkim testovima i terapijama za sve.
Rano otkrivanje i sprječavanje kronične bubrežne bolesti zasniva se na tzv. osam zlatnih pravila za očuvanje bubrežnog zdravlja:
- Budite tjelesno aktivni.
- Redovito kontrolirajte svoj krvni tlak.
- Redovito kontrolirajte razinu šećera u krvi.
- Zdravo se hranite, smanjite unos soli i kontrolirajte svoju tjelesnu težinu.
- Održavajte zdrav unos tekućine.
- Nemojte pušiti i nemojte boraviti u pušačkim prostorima.
- Imajte na umu štetnost nekontroliranog uzimanja lijekova i savjetujte se sa svojim liječnikom oko lijekova.
- Ako imate jedan ili više rizičnih čimbenika za razvoj kronične bubrežne bolesti (npr. šećerna bolest, povišen krvni tlak), redovito kontrolirajte funkciju svojih bubrega prema uputi liječnika.