Klinički zavod za patologiju, sudsku medicinu i citologiju

Zavod za patologiju, sudsku medicinu i citologiju ustrojen je odlukom Ministarstva zdravstva 01.03.2005. god. i predstavlja regionalni centar patohistološke, citološke i sudsko medicinske dijagnostike, nastavnog i znanstveno istraživačkog rada.

Zavod organizira svoj rad u tri odjela i to Odjel za patologiju, Odjel za sudsku medicinu i Odjel za citologiju, te ukupno zapošljava 92 djelatnika od kojih su 21 specijalista patologije, sudske medicine i citologije. Rad Odjela za patologiju i sudsku medicinu odvija se na lokalitetu Firule u zgradi Patološko-anatomskog kompleksa gdje se u podrumu i prizemlju nalaze mrtvačnica i obdukcijska sala, te prijemna ambulanta i ured za mrtvozvorstvo, a na prvom i drugom kat patohistološki i sudsko medicinski laboratoriji i uredi. Osim toga u toj zgradi se nalaze i sadržaji za izvođenje nastave i to velika predavaonica, seminarske dvorane, učionice za mikroskopiranje i računalna učionica u kojima se izvode dodiplomska i poslijediplomska nastava iz predmeta Patologija, Sudska medicina i Biologija novotvorina. Djelatnost Odjela za citologiju smještena je na lokalitetu Križine i ima prijemnu i citološku ambulantu, laboratorije i urede.

Stručni rad Zavoda je prepoznat u zemlji i inozemstvu kroz brojne suradnje i projekte. Za izvrsnost u svom radu Zavod je nagrađen Nagradom Grada Splita za 1995. god. Nastavni rad znanstveno nastavnog osoblja je prepoznat i višestruko nagrađivan kao najbolja katedra, najbolji nastavnik i najbolji asistent. Uposlenici našeg Zavoda voditelji su brojnih znanstvenih projekata i autori radova u prestižnim časopisima, te je Zavod nagrađen kao najbolji KZO KBC Split u 2018. godini za znanstveni doprinos. Pokrenuli smo i vodimo poslijediplomski doktorski studij Biologija novotvorina, te stručni poslijediplomski studij patologije, a naši znanstvenici mentori su preko 50 doktorata djelatnika KBC Split. Klinički zavod za patologiju, sudsku medicinu i citologiju svojim radom značajno utječe na kvalitetu usluga i rada KBC Split, te doprinosi stvaranju pozitivnog kolegijalnog i akademskog ozračja.

Odjeli

Klinički odjel za patologiju

Informacije na telefon od ponedjeljka do petka, isključivo u terminu  od 11.30 h do 13.30 h.

Na Kliničkom odjelu za patologiju obavlja se rutinski i specijalizirani pregled svih bioptičkih i operativnih uzoraka različitih organskih sustava izuzetih u ambulantama i operacijskim dvoranama KBC-a Split. Godišnje se obradi oko 25 000 pacijenata, preko 36 000 uzoraka, uključujući intraoperativne biopsije i konzultacije iz drugih ustanova. Obradi se oko 22 000 imunohistokemijskih analiza, i 2000 molekularnih analiza. Također, godišnje se obavi i između 100 i 150 obdukcija. U patohistološkom laboratoriju, godišnje se izradi preko 100 000 parafinskih blokova i preko 130 000 hemalaun-eozin patohistoloških preparata, stoga patohistološki laboratorij predstavlja temeljni laboratorij cijelokupnog Zavoda za patologiju, sudsku medicinu i citologiju. 

Kvalitetu patohistološke dijagnostike jamče vrhunski stručnjaci patolozi (11 specijalista) koji su ujedno i nastavnici na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, a znanja i vještine su stekli školovanjem u zemlji i u prestižnim institucijama u inozemstvu. Liječnici patolozi su aktivni članovi multidisciplinarnih timova koji svojim znanjem i iskustvom zajednički doprinose u pružanju najboljih dijagnostičkih i terapijskih smjernica u liječenju i skrbi za onkološke pacijente. Patohistološki laboratorij se dijeli na laboratorij za pripravu tkivnih preparata bojanih standardnom hemalaun-eozin metodom (HE) i imunohistokemijski/histokemijski laboratorij u kojem se uzorci boje specijalnim histološkim bojama ili obrađuju tehnikama imunohistokemije, imunoflorescencije i in situ hibridizacije, a u svrhu dobivanja konačne patohistološke dijagnoze i ciljanog terapijskog izbora za onkološke pacijente u vidu liječenja pametnim lijekovima. U laboratoriju za molekularnu patologiju se iz tkivnih uzoraka i uzoraka periferne krvi, klasičnom PCR tehnologijom, real time PCR-om te tehnologijom NGS-a, (next generation sequencing) dokazuju mutacije na genima u dijagnostičke, prediktivne i terapijske svrhe. U svakodnevnom radu primjenjuju se moderne i aktualne laboratorijske tehnike i metode vođene smjernicama dobre laboratorijske prakse. Odjel je opremljen visokosofisticiranim i automatiziranim analizatorima, laboratorijski proces izrade preparata je informatiziran i slijediv uz stalnu kontrolu kvalitete, zahvaljujući posebnom informatičkom programu specijalno razvijenom za patohistološke laboratorije. Djelatnostima ovog odjela pripada i izvođenje patološko-anatomskih obdukcija s posebnim naglaskom izvođenja istih kod naglih smrti odraslih osoba u bolnici i izvan nje (mrtvozorničke obdukcije) kao i izvođenja perinatoloških obdukcija te obdukcija u sklopu eksplantacijskog programa.

Kontakt
Odjel za patologiju
Voditelj
prim. mr. sc. Joško Bezić, dr. med.
Glavna sestra
Kristina Bedrina, univ. bacc. med. lab. dijag.
Odjel za citologiju

Informacije na telefon od ponedjeljka do petka, isključivo u terminu  od 11.30 h do 13.30 h.

Na Odjelu za kliničku citologiju obavlja se djelatnost citologije, odnosno citodijagnostika uz primjenu standardnih, citokemijskih, imunocitokemijskih i molekularnih metoda. Kao minimalno invazivna i brza metoda, gotovo bez kontraindikacija i značajnih komplikacija, citološka djelatnost je iznimno važna dijagnostička metoda, a citološki uzorci su prikladni i za dodatne analize (imunofenotipizacija, molekularna analiza). Citologija je u praksi neraskidivo vezana s klinikom i stoga specijalisti kliničke citologije uvijek sagledavaju sve dostupne kliničke podatke o pacijentu, intenzivno surađuju s kliničarima raznih specijalnosti, punktiraju, obrađuju i savjetuju pacijente. Godišnje se obradi preko 30 000 aspiracijskih i eksfolijativnih uzoraka uključujući citokemijsku i imunocitokemijsku analizu. Također, godišnje se oboja i mikroskopski analizira preko 16 000 PAPA testova. 

Odjel za kliničku citologiju danas zapošljava osam liječnika specijalista kliničke citologije, dva specijalizanta, pet prvostupnika medicinsko laboratorijske dijagnostike-citotehnologa, tri laboratorijska tehničara-citotehnologa, osam laboratorijskih tehničara, jednu medicinsku sestru te jednu administrativnu djelatnicu. 

U sklopu Odjela za kliničku citologiju nalaze se citološka ambulanta, laboratorij za aspiracijsku i eksfolijativnu neginekološku citologiju, laboratorij za ginekološku citologiju, laboratorij za citokemiju i imunocitokemiju te soba za skriniranje PAPA testova. U laboratoriju za aspiracijsku i eksfolijativnu neginekološku citologiju laboratorijski tehničari svakodnevno obrađuju različite vrste uzoraka (urin, pleuralni izljev, ascites, aspirat bronha, kateter aspirat bronha...) u citocentrifugi, fiksiraju iste te bojaju metodom po MGG-u i PAPA-i. U laboratoriju za ginekološku citologiju svakodnevno se u automatskom bojaču metodom po PAPA-i bojaju ginekološki VCE razmazi, različiti drugi ginekološki uzorci, urini i pleuralni izljevi. Mikroskopirajući PAPA testove citotehnolozi vrše probir suspektnih i pozitivnih nalaza koji se nakon toga prosljeđuju liječnicima citolozima na konačnu dijagnostiku. Osim dijagnostičke djelatnosti na Odjelu za kliničku citologiju provode se nastavne i edukacijske aktivnosti u suradnji s Medicinskim fakultetom u Splitu, Odjelom zdravstvenih studija te Zdravstvenom školom Split.

Kontakt
Odjel za citologiju
Voditeljica
doc. dr. sc. Dinka Šundov, dr. med.
Glavna sestra
Ivana Punda, univ. bacc. med. lab. dijag.
Odjel za sudsku medicinu

Informacije na telefon od ponedjeljka do petka, isključivo u terminu  od 11.30 h do 13.30 h.

Odjel za sudsku medicinu Kliničkog zavoda za patologiju, sudsku medicinu i citologiju osnovan je 1993.godine. Od samog početka laboratorij za forenzičnu genetiku uključen je u projekt identifikacije žrtava Domovinskog rata koji je pokrenula Vlada Republike Hrvatske putem Uprave za zatočene i nestale.

Na Odjelu za sudsku medicinu, godišnje se obavi preko 150 sudsko-medicinskih obdukcija. Provode se kromatografske metode u svrhu kvalitativnog i kvantitativnog određivanja nedozvoljenih supstanci u krvi i urinu, te metode forenzične genetike u svrhu utvrđivanja očinstva i identifikacije posmrtnih ostataka. Laboratoriji su opremljeni vrhunskim analizatorima vodeći se načelima dobre laboratorijske prakse i aktualnih smjernica  uz primjenu najboljih standarda i protokola  u provođenju laboratorijskih metoda forenzične kemije i genetike.

Kontakt
Odjel za sudsku medicinu
Voditelj
mr. sc. Antonio Alujević, dr. med.
Glavna sestra
Tanja Visković, univ. bacc. med. lab. dijag.

Popis usluga

Patohistološka dijagnostika i molekularna patologija

Rutinsko procesiranje patohistoloških uzoraka podrazumijeva fiksaciju i automatiziranu dehidraciju bioptičkih i resekcijskih uzoraka tkiva, izradu parafinskih blokova i mikrotomskih rezova te automatizirano bojanje histoloških preparata, standardnom hemalaun-eozin (HE) metodom što omogućava analizu svjetlosnim mikroskopom. Prema potrebi i zahtjevu kliničara preliminarna dijagnoza postavlja se intraoperativno, na smrznutim rezovima.

Histokemijske metode se koriste za detekciju različitih staničnih struktura, biokemijskih produkata i mikroorganizama u patohistološkim uzorcima. Princip metode se temelji na djelovanju specifičnih reagensa koji u kemijskoj reakciji s tkivom daju obojeni netopljivi precipitat koji je vidljiv pod svjetlosnim mikroskopom. Ova metoda je potpuno automatizirana i koriste se “ready to use” histološki reagensi. Laboratorij raspolaže sa 20 histokemijskih setova (Giemsa, Mallory, PAS, PAS-diastaza, Gomory, Jones, Elastica, Kongo crvenilo, Berlinsko modrilo.)

Imunohistokemijske metode se koriste za detekciju staničnih, hormonskih i karcinomskih antigena, te detekciju prediktivnih biomarkera koji imaju izravan učinak na terapijski izbor u onkološkom liječenju pametnim lijekovima. Princip metode se temelji na specifičnoj reakciji antigen-antitijelo i vizualizaciji iste pomoću sekundarnog protutijela u kromogen-enzimskoj reakciji. Produkt specifične reakcije vidljiv je pod svjetlosnim mikroskopom kao obojeni precipitat. Standardna patohistološka dijagnostika nezamisliva je bez imunohistokemijske metode koja omogućava brojne dodatne informacije prilikom rutinske patohistološke analize tkiva s ciljem postavljanja dijagnoze, klasifikacije tumora te određivanja prognostičkih biomarkera malignih tumora. Ova metoda je potpuno automatizirana i koriste se “ready to use” reagensi. 

Laboratorij raspolaže sa oko 150 imunohistokemijskih biljega koji se koriste kao:

  • tkivni antigeni (npr. citokeratini, vimentin, EMA, SMA, S-100, GATA 3, PAX-8, itd.)
  • specifični biljezi u dijagnostici solidnih tumora (npr. TTF-1, PSA, CEA, CDX-2, melan A, c-KIT, RCC, itd.)
  • specifični biljezi u dijagnostici limfoproliferativnih bolesti (npr. CD20, CD3, CD15,      CD30, BCL-2, BCL-6, CD138, itd.)
  • prediktivni biljezi kojima se procjenjuje terapijski izbor i odgovor na onkološku terapiju (npr. ER, PgR, HER-2, Ki-67, ALK, ROS-1, PD-L1, itd.)

U širokoj paleti  imunohistokemijskih biljega rastući je broj onih koji selektiraju onkološke bolesnike za terapiju pametnim lijekovima (FDA Companion diagnostic, CDx ).

Direktna imunoflorescencija je metoda srodna imunohistokemiji, samo što je ovdje specifično protutijelo obilježeno molekulom fluorescina tako da je, produkt antitijelo-antigen, vidljiv pod fluorescentnim mikroskopom. Metoda direktne imunoflorescencije se rutinski koristi za detekciju specifičnih antigena u nefropatologiji analizom bioptata bubrega, te u dijagnostici imunoloških bolesti kože (IgA, IgG, IgM, C1q, C3c, C4, albumin, fibrinogen).

Metode molekularne patologije podrazumijevaju detekciju promjena u tkivima, organima,  tumorima i krvi na nivou gena i kromosoma. Molekularne analize standardne su dijagnostičke metode u slučajevima potvrde nekih bolesti ili tumora, u slučajevima procjene odgovora na terapiju ili praćenja minimalne ostatne bolesti, u slučajevima procjene rizičnih faktora, u selekciji onkoloških bolesnika za tererapiju pametnim biološkim lijekovima i u ordiniranju personalizirane doze lijeka. Na Zavodu se primjenjuju metode klasičnog PCR-a i detekcija kapilarnom elektroforezom, metode real time PCR-a, kvantitativni real time PCR, metoda NGS -a (next generation sequencing), in situ hibridizacija, dvostruka in situ hibridizacija i  fluorescentna in situ hibridizacija.

Metode in situ hibridizacije se koriste na razini svjetlosne (ISH I SISH) i florescentne mikroskopije (FISH) u dijagnostici limfoproliferativnih bolesti (EBER, imunoglobulinski lanci, bcl-2, bcl-6 i myc), karcinoma dojke (HER), karcinoma pluća (ROS-1) i sarkoma (MDM2).

U dijagnostičke svrhe se radi PCR analiza JAK2 (V617F) i FLT3 (ITD i TDK) mutacija kao i BCR/ABL, TEL/AML1, MLL/AF4 i AML/ETO, PML/RARa translokacija kod mijeloproliferativnih bolesti, te analiza mutacije HFE gena kod hemokromatoze. Mutacija BCR/ABL određuje se i kvantirativno što je važno u praćenju liječenja bolesnika s akutnim leukemijama. U prediktivne i terapijske svrhe radi se analiza mutacije EGFR gena kod karcinoma pluća, mutacije KRAS, NRAS i BRAF gena kod karcinoma debelog crijeva,  mutacija BRAF gena kod melanoma te mutacija PIK3CA u karcinomima dojke. Također se u prediktivne svrhe tehnologijom real time PCR-a provodi analiza mikrosatelitske nestabilnosti kod niza solidnih tumora te metodom NGS-a (next generation sequencing) analiza BRCA1 i BRCA 2 mutacije kod karcinoma jajnika i dojke. Metodom real time PCR-a obavlja se analiza panela gena povezanih s trombofilijom (faktor II, faktor V, MTHFR, PAI-1, ACE), te analiza farmakogenetskih polimorfizama (TPMT, VKORC1, CYP2C9*2*3).

Citološka dijagnostika

Klinička citologija je interdiscplinarna dijagnostička struka koja objedinjuje kliniku i laboratorijsku obradu. Na temelju mikroskopske analize stanica iz različitih bioloških  uzoraka prepoznaje fiziološka stanja, otkriva i dijagnosticira benigne, premaligne i maligne patološke procese. Za citološke uzorke dovoljna je mala količina stanica koje se dobivaju na minimalno invazivan način. Uzorci se sedimentiraju, fiksiraju, bojaju po MGG i PAPA metodi te dodatnim citokemijskim i imunocitokemijskim metodama. Ovisno o načinu dobivanja stanica za analizu citologija se dijeli na dvije grane - aspiracijsku i eksfolijativnu.  

Aspiracijska citologija analizira uzorke dobivene punkcijom tankom iglom pod kontrolom palpacije ili ultrazvučnog snopa i drugih slikovnih tehnika. Najčešće se uzorkuju promjene u dojkama, štitnjači, žlijezdama slinovnicama, limfnim čvorovima, jetri, gušterači i plućima. U obradi povećanih limfnih čvorova nepoznate etiologije ili kod sumnje na metastatsku bolest citološka punkcija je često prva dijagnostička pretraga.

Eksfolijativna citologija analizira spontano odljuštene stanice s površine raznih sluznica tijela u tjelesne tekućine (urin, iscjedak iz dojke, likvor, ascites, pleuralni izljev, perikardijalni izljev), i stanice sakupljene ispiranjem, struganjem ili četkanjem površine lezije/sluznice (aspirat bronha, kateter aspirat bronha, otisak bioptata, obrisak četkicom, ispirak zdjelišta, bris nosa, PAPA razmaz).

Pretrage koje se obavljaju u citološkom laboratoriju:

  • citološka analiza urina
  • citološki bris nosa na eozinofile
  • citološka analiza sputuma/iskašljaja
  • citološka punkcija organa i tkiva na palpaciju
  • citološka analiza iscjetka dojke
  • skarifikat
  • citološka punkcija i analiza koštane srži i analiza periferne krvi (DKS, alkalna fostataza)
  • citološke punkcije organa i tkiva pod kontrolom slikovnih tehnika (UZV, EUS, CT)- punktati štitnjače, slinovnica, dojki, limfnih čvorova, intraabdominalnih organa, drugih tvorbi i zadebljanja
    prijeoperativno obilježavanje promjene u dojci
  • citološka analiza pleuralnog izljeva, perikardijalnog izljeva, zglobne tekućine i likvora
  • citološka analiza ascitesa, ispirka zdjelišta
  • citološka analiza aspirata bronha, kateter aspirata (kas), bronhoalveolarnog lavata (bal)
  • citološke pretrage obrisaka sluznica (usta i nosa, jednjaka i želuca, te crijeva pri endoskopiji, bronha pri bronhoskopiji, žučnih kanalića pri ERCP-u)
  • citokemijske analize -alkalna fosfataza (AP), nespecifična esteraza, TRAP, kisela peroksidaza (POX), PAS, željezo
  • imunocitokemijske analize, CINTEC Ki67/P16 test
  • izrada i analiza staničnog bloka
  • uzimanje uzoraka iz limfnih čvorova za imunofenotipizaciju
Forenzična toksikologija i genetika

U svrhe forenzičkih i kliničkih slučajeva provode se laboratorijske metode kromatografije (plinska kromatografija s masenim spektrofotometrom, tekućinska kromatografija visoke djelotvornosti) za detekciju nivoa lijekova i  nedozvoljenih supstanci u krvi i urinu. 

U svrhe parničnih postupaka provode se laboratorijske metode genotipizacije  humanih forenzičkih markera (autosomalni STR lokusi, STR lokusi Y kromosoma).

Obdukcija

Na Zavodu se provode sudsko-medicinske obdukcije, kliničke obdukcije i perinatalne obdukcije

USLUGE MRTVAČNICE
Na Zavodu se provodi priprema tijela za ukop.


 

Izdavanje potvrde o smrti i dozvole za ukop

Potvrde se izdaju za bolničke pokojnike, od ponedjeljka do petka, od 8.00 h-do 14.30 h., na lokalitetu Firule.

Potvrde se izdaju rodbini pokojnika ili ovlašteniku, uz predočenje osobne iskaznice ili potvrde o ovlaštenju u terminu  od 11.30 h do 13.30 h. 


Kontakt
Predstojnik
prof. dr. sc. prim. Šimun Anđelinović, dr. med.
Tajnica
Ivana Lulić, dipl. oec.
Glavna inženjerka
Arijana Vuko, univ. bacc. med. lab. dijag.
Ured za informacije i nalaze, lokalitet Križine/ Odjel za citologiju
Ured za izdavanje potvrde o smrti i dozvole za ukop